Hrvatska je prvi Zakon o fiskalnoj odgovornosti donijela 2010. godine, a nakon ulaska Hrvatske u EU zakon je izmijenjen 2013. godine.

Novi se zakonom Hrvatska potpuno usklađuje s obvezama iz Pakta o stabilnosti i rastu, a u odnosu na prvo saborsko čitanje, sada se unose neke nomotehničke izmjene.

Umjesto sadašnjeg jednog, novim se zakonom uvode tri fiskalna pravila. Prvo je pravilo strukturnog salda, prema kojem ciljana vrijednost pravila strukturnog salda postaje srednjoročni proračunski cilj, koji će se ostvarivati prema planu prilagodbe sukladno pravno obvezujućim aktima Europske unije.

Drugo je pravilo rashoda, prema kojemu godišnji rast rashoda općeg proračuna ne smije prelaziti referentnu potencijalnu stopu rasta bruto domaćeg proizvoda (BDP) koja se utvrđuje sukladno pravno obvezujućim aktima EU-a. Dozvoljavaju se i izuzeća za pojedine kategorije rashoda.

Treće je pravilo javnog duga - javni dug ne smije prijeći referentnu vrijednost od 60 posto BDP-a. U slučaju da je dug iznad te razine, mora se smanjivati godišnje za najmanje jednu dvadesetinu razlike između trenutne razine i tih 60 posto, objasnio je ministar financija Zdravko Marić na sjednici Vlade.

"Mi zadnje tri godine javni dug smanjujemo za 3 postotna boda godišnje, pa kad tu odredbu Pakta o stabilnosti i rasta prevedemo na slučaj Hrvatske, to bi značilo da naš javni dug pada trostruko brže nego što ove odredbe propisuju", ustvrdio je Marić.

Novim zakonom nastavlja se i jačanje neovisnosti Povjerenstva za fiskalnu politiku koje, ističe ministar financija, postaje praktički neovisno.

Povjerenstvo se određuje kao stalno, neovisno i samostalno tijelo. Predsjednika Povjerenstva ubuduće bi se biralo na javnom natječaju, a njegovi bi članovi bili predstavnici Državnog ureda za reviziju, Hrvatske narodne banke, Ekonomskog instituta Zagreb, Instituta za javne financije te ekonomskih i pravnih fakulteta.

Zakon predviđa i da predsjednik Povjerenstva ima pravo na plaću u visini plaće potpredsjednika Državnog izbornog povjerenstva.

Predsjednika i članove Povjerenstva imenovat će Hrvatski sabor na prijedlog Odbora za financije i državni proračun. Neovisnost Povjerenstva se još jača i u njemu više ne bi bilo predstavnika Sabora.

Uloga Povjerenstva je i da Vladu, ako dođe do određenih odstupanja bilo u primjeni fiskalnih pravila, bilo odstupanja makroekonomskih projekcija RH u odnosu na projekcije Europske komisije, upozori, traži očitovanje ili određena postupanja kako bi se te diskrepancije iznivelirale.