'Pregovori sa sindikatima još uvijek traju, oni nisu gotovi i ja se još uvijek nadam da ćemo naći rješenje koje neće dovesti do daljnjeg srozavanja uloge i mjesta prosvjete u našem životu', kazao je ministar znanosti, obrazovanja i sporta Željko Jovanović i potom istaknuo da zasad nije najavljeno smanjivanje plaća u visokom obrazovanju, te su trenutno jedino ugroženi učitelji i nastavnici u osnovnim i srednjim školama.

Pregovori sa sindikatima traju već oko mjesec dana, a prošloga petka čelnici četiri sindikata (zdravstva, liječnika, kulture i socijalne skrbi) potpisali su Dodatak Temeljnom kolektivnom ugovoru, a čelnici preostalih četiri sindikata (osnovne škole, srednje škole, znanost i visoko obrazovanje te medicinske sestre) su to odbili. Tada je dogovoreno da će sljedeći korak biti arbitraža koja treba odlučiti vrijedi li Dodatak TKU-a za sve javne službe, a ona bi se trebala održati ovoga tjedna i u njoj bi uz po dva predstavnika Vlade i sindikata trebao sudjelovati i neovisni arbitar, a odluka arbitraže je konačna i moraju je prihvatiti sve strane.

Tko će koga privesti razumu i ima li premijera u Vladi?

Ipak, jučer je održan još jedan krug pregovora koji je opet završio u slijepoj ulici, jer su sindikati okupljeni u Maticu i predvođeni Vilimom Ribićem i opet odbili potpisati Dodatak TKU-a jer im Vlada nije htjela zajamčiti retroaktivnu isplatu materijalnih prava kojih bi se sada trebali odreći. Umjesto toga, Vlada im je predložila potpisivanje novog aneksa TKU-u kojim bi se obvezala da će u pregovorima o novom TKU-u iduće godine otvoriti pregovore i o povratku tih materijalnih prava ako će se gospodarstvo oporaviti.

Nakon što je jučer rečeno da je to definitivno završetak pregovora, a što je bilo rečeno i u petak, opet je zaključeno da se ide na arbitražu. No danas iz Vlade poručuju da njihova ponuda i dalje stoji na stolu, a istovremeno i iz Matice tvrde da oni nisu ništa odbili, jer nisu ništa od Vlade pismeno ni dobili, a ni o arbitraži se ne mogu izjasniti dok ne dobiju prijedloge na papiru, a već su izrazili i nezadovoljstvo mogućim sastavom arbitražnoga tijela ako će u njemu sjediti oni koji su već potpisali Dodatak s time da treba imati na umu i da arbitraža nije obavezna, nego samo njezin rezultat ako do nje dođe, upozoravaju u Matici i podsjećaju da o svemu moraju pitati članstvo.

U arbitražnom vijeću Vladu će zastupati Neven Mimica i Mirando Mrsić, dok će jedna od predstavnica četiri sindikalna potpisnika biti Jadranka Ivezić, a još se ne zna tko će biti predstavnici Matice, dok bi neutralni arbitar trebao biti ili Viktor Gotovac, ili Ivana Vukorepa, oboje profesori radnog prava, stoji u prijedlogu koji je Vlada, prema pisanju Jutarnjega lista, poslala pregovaračkom odboru sindikata.

Odricanje ili posudba bez kamata?

Što se važe, naime, u slučaju negativne odluke arbitraže, Vlada će pokrenuti postupak otkaza TKU-a i nakon tromjesečnog otkaznog roka smanjiti plaće zaposlenim u javnim službama za 10 posto da bi sačuvala stabilnost proračuna u kojemu, kako Vlada ponavlja danima, za plaće ima samo 21,6 milijardi kuna i ni lipu više.

U međuvremenu, zaposleni u odgoju i obrazovanju mogli bi već u kolovozu primiti plaće manje za 120 do 600 kuna, jer ni jučer Matica, koja poučena prijašnjim iskustvom stalno vapi za premijerom te ignorira pregovarački odbor, nije željela potpisati niti sporazum kojim bi se ozakonilo uredbu o dodatku za složenost poslova od tri, pet, sedam i devet posto, koja je istekla 2004., no unatoč tome taj se dodatak nastavilo isplaćivati. S druge pak strane, zaposleni u prosvjeti i znanosti dobit će s idućom plaćom povećanje od 2,3 posao, jer je odluka o tom dodatku stupila na snagu od 1. srpnja.

Da su svi odmah pristali na Vladin prijedlog, već bi sada bilo jasno da bi javne službe ostale bez božićnica ove i iduće godine te jednog regresa i jubilarne nagrade, osim za one iznad 35 godina staža pri odlasku u mirovinu, kao i bez dijela naknade za prijevoz područje u koje je Vlada konačno odlučila uvesti reda, a imali bi i smanjene dnevnice sa 170 na 150 kuna te bi se prosvjetni dodatak isplaćivalo od 1. siječnja iduće godine umjesto 1. srpnja ove, no u konačnici bi ostala sačuvana radna mjesta i plaće.

Pravna ili interesna bitka?

Međutim, uzimajući u obzir sadašnje mučne gospodarske okolnosti, kao i rez dosadašnjega kupovanja socijalnoga mira kao za stolom, tako i ispod njega, ni nakon svega, a pogotovo prije ishoda arbitraže oko formiranja koje također ne treba isključiti mogućnost novih prepucavanja pogotovo između sindikalnih vođa koji se ni dosad nisu štedjeli, teško je jednoznačno reći tko tu dobiva, a tko gubi. Sindikati potpisnici strahuju da bi mogli izgubiti sve zato što Matica tvrdoglavo ne pristaje na dogovor u okvirima mogućeg, i čvrsto uvjerava da je riječ o pravnoj bitci koju sindikati ne mogu izgubiti.

No je li moguće sve svesti na golo slovo zakona i kako ga je moguće protumačiti i tko će na kraju morati mahnuti bijelom zastavom? Viktor Gotovac s Katedre za radno i socijalno pravo Pravnog fakulteta u Zagrebu, kojega se doduše, spominje kao mogućeg neovisnog arbitra pa zato ne može prejudicirati mogući ishod arbitraže, gostujući na HTV-u kazao je da ovo zapravo uopće nije pravna, nego interesna bitka.

'Radi se o bitci u kojoj su sindikati prije nekoliko godina ostvarili neke svoje interese potpisom Temeljnog kolektivnog ugovora, a sada Vlada naprosto želi određene stvari revidirati i tu se u biti ne radi o pravnim pitanjima, nego o interesima, o činjenici da svaka strana ima neku svoju politiku - sindikati sindikalnu, a Vlada Vladinu politiku i da de facto oko toga sada žele postići sporazum i to im više ili manje uspijeva. Slijedom toga, pitanje arbitraže svodi se na interesnu arbitražu, na činjenicu da bi zapravo tu trebao doći neki arbitar koji bi trebao procijeniti što je ovdje sada moguće – je li interesno rješenje na strani onoga što je potpisano od strane četiri sindikata ili ono za što se zalažu druga četiri sindikata ili je istina možda negdje u sredini, dakle, taj arbitar ne odlučuje o pravu', upozorava Gotovac.

No što ako sindikati ne pristanu ni na jednog arbitra? 'Tada dolazimo do onoga što bi, mislim, bilo na neki način najčišće rješenje, da pitanje kolektivnih ugovora bude pušteno sa strane i da Vlada iskoristi neke svoje druge instrumente koji su stroži i koji će možda zaposlenima u javnim službama izgledati brutalni, ali su pravno potpuno čisti, a to je da Vlada promijeni koeficijente i prestane isplaćivati neke dodatke.' Iz Vlade, međutim, upozoravaju da im to nije cilj i da su to mogli odmah učiniti, ali nisu htjeli lomiti stvari preko koljena, nego sjesti za stol i sa sindikatima zajednički postići dogovor, a ovo je zadnja linija obrane, jer cilj je sačuvati radna mjesta i plaće.