Riječ je o izmjenama i dopunama Zakona o lokalnim porezima, zatim poreza na dohodak, doprinosa, poreza na dodanu vrijednost (PDV), Općeg poreznog zakona te Zakona o Poreznoj upravi.

Nakon što su predstavljene javnosti, zakonske izmjene su 25. rujna upućene u javno savjetovanje, koje je zaključeno 24. listopada. Potpredsjednik Vlade i ministar financija Marko Primorac je izvijestio da je u postupku javnog savjetovanja pristiglo ukupno 634 komentara, zahvaljujući kojima su dodatno precizirane neke zakonske odredbe i izvršene određene nomotehničke korekcije.

Kada je riječ o predloženim izmjenama zakona o doprinosima, istaknuo je da je prihvaćen prijedlog koji se odnosi na 'obvezu provođenja vrednovanja učinaka ukidanja oslobođenja od obveze doprinosa na osnovicu za mladu osobu'.

Najvažnije novosti

Primorac je podsjetio na najvažnije novosti koje novi krug porezne reforme donosi. Tako, što se tiče prijedloga izmjena Zakona o porezu na dohodak, propisuju se novi rasponi više i niže stope godišnjeg poreza na dohodak. Općine će sada nižu stopu moći utvrđivati na najviše 20 posto, manji gradovi na 21 posto, veći gradovi i središta županija na 22, a Grad Zagreb na 23 posto. Kod viših stopa poreza na dohodak, gornji limit za općine će biti 30 posto, za gradove 31, velike gradove i središta županija 32, a Grad Zagreb 33 posto. Pritom, donji limiti za nižu stopu ostaju na 15, a za višu na 25 posto.

Nadalje, predlaže se propisati oslobođenje od plaćanja poreza na dohodak od plaće na razdoblje od pet godina za hrvatske državljane koji su neprekidno boravili u inozemstvu najmanje dvije godine. Ta mjera cilja one koji se odluče vratiti živjeti i raditi u Hrvatsku.

Tu je i povećanje osnovnog osobnog odbitka s 560 na 600 eura, a u skladu s time, povećavaju se i iznosi osnovnog osobnog odbitka za uzdržavane članove i invalidnost primjenom koeficijenta na osnovni osobni odbitak. Također, povećat će se i prag za primjenu više stope poreza na dohodak s 50.400 na 60.000 eura.

Propisuju se i novi rasponi za utvrđivanje visine paušalnog poreza od iznajmljivanja stanova, soba i postelja putnicima i turistima i organiziranja kampova. Kako je već ranije predstavljeno, sukladno indeksu turističke razvijenosti, općine i gradovi će donositi odluku o visini paušalnog poreza po krevetu u turizmu u propisanim granicama. Taj raspon će iznositi između 150 i 300 eura za najrazvijenije jedinice, za one u drugoj skupini od 100 do 200, trećoj od 30 do 150, a u najnerazvijenijim turističkim područjima od 20 do 100 eura po krevetu.

O porezu na nekretnine

Kada je riječ o izmjenama Zakona o lokalnim porezima, ključna promjena se odnosi na transformaciju poreza na kuće za odmor u porez na nekretnine, pri čemu taj porez postaje obavezan za lokalne jedinice.

Pritom se utvrđuje raspon poreza na nekretnine od 0,6 do osam eura po metru kvadratnom, naveo je Primorac, koji je podsjetio i da će 80 posto prihoda od poreza na nekretnine ići jedinici lokalne samouprave, a 20 posto u državni proračun, s tim da će se tih 20 posto redistribuirati jedinicama čiji će prihodi po osnovi ovog poreza biti manji.

Kada je riječ o doprinosima, poslodavcima se ukida oslobođenje od plaćanja doprinosa u trajanju do pet godina za zdravstveno osiguranje zaposlenika koji u trenutku sklapanja ugovora imaju manje od 30 godina života. Primorac je istaknuo da se 'de facto' radi o potpori poslodavcima i da ni na koji način ne utječe na plaću radnika. 'To je doprinos koji se plaća na plaću i isključivo je trošak poslodavaca', kazao je.

Rekao je da su propušteni prihodi sustava zdravstvenog osiguranja zbog oslobođenja plaćanja tog doprinosa samo lani iznosili 385 milijuna eura, a procjena je da u ovim okolnostima, s obzirom na kretanja na tržištu rada, za ovakvim potporama više nema potrebe. To pravo od 1. siječnja neće vrijediti za nove zaposlenike, no neće se dirati stečena prava, tako da ako je netko prije primjerice dvije godine zaposlio nekog mlađeg od 30 godina, još će tri godine moći koristiti to oslobođenje.

U sklopu izmjena Zakona o PDV-u, za poduzetnike se predlaže podizanje praga za ulazak u sustav PDV-a od 1. siječnja s 40 na 50.000 eura. 'Smatramo da je to, s obzirom na kumulativne inflatorne pritiske do kojih je dolazilo u posljednjem razdoblju od kada smo posljednji puta utvrdili ovu granicu, dobro povećanje i time ćemo "de facto" biti jedna od država članica EU-a s najvišim pragom ulaska u sustav PDV-a', izjavio je Primorac.