Najviše komentara problematizira nepravde koje izviru iz namjere zakonodavca da oporezuje stambene nekretnine prema kvadraturi, a ne prema vrijednosti.

'Primjerice, jedna osoba može živjeti u 'dvorcu' od 15.000 kvadrata, čija je vrijednost 50 milijuna eura, i neće plaćati porez. Druga osoba može biti vlasnik dvije nekretnine (stan od 40 kvadrata pod hipotekom u gradu u kojem radi i kuća u Slavoniji u kojoj je rođena), čija je ukupna vrijednost 500 puta manja i ukupne kvadrature 100 kvadrata, ali će plaćati porez', navodi ekstreman primjer nepravednosti poreznog modela Ivan Matić.

'U istoj ulici postoje i straćara i penthouse'

'Propisivati plaćanje poreza prema mjestu (ulici, naselju...) potpuno je pogrešno jer u istoj ulici postoje i straćare i penthouse. Prema prijedlogu, jednak porez plaća se na novouređenu kuću s bazenom i na naslijeđenu kuću u koju vlasnik mora uložiti novac da se ne sruši. To jednostavno nije pošteno. To nije zdravorazumski i donijet će nove nepravde i nova nezadovoljstva, a neće doprinijeti proklamiranim ciljevima zakona. Nitko neće staviti naslijeđenu kuću na tržište zbog 40 eura poreza, ali će oblikovati svoje mišljenje o suptilnim namjerama Vlade da oporezuje 'nekretnine', ali da baš ne naljuti jako bogataše', komentira Šime Guzić.

Kritizira se i način 'poticanja dugoročnog iznajmljivanja', kao i povlašteni položaj države u oporezivanju.

'Zakonom se kažnjavaju oni koji imaju još jedan stan ili kuću, bez obzira kako su to stekli. Neki su kuću naslijedili od roditelja, a sada Vlada kaže - ako je ne iznajmiš (dugoročno), dobivaš batine. Vidi se da predlagač zakona samo paušalno procjenjuje situaciju, a možda ima ideju kome bi se mogle iznajmiti (dugoročno) kuće po selima i prigradskim naseljima da bi se izbjegao takav porezni pakao. Zašto se takva ideja ne primijeni za državne nekretnine? Neka država iznajmi ili proda svoje stanove i poslovne prostore - dobit će više novca nego od ovog poreza.'

'Ovako važan porez trebao bi na referendum'

Luka Živković smatra da bi vlasnike, kao u Francuskoj, trebalo osloboditi poreza do određene vrijednosti nekretnina. Također, drži da bi se 'ovakav važan porez trebao dati na referendum'.

U komentarima se postavlja i pitanje zašto su porezom obuhvaćene samo stambene nekretnine, a ne i one poslovne te zemljišta, premda postoji mnogo praznih poslovnih prostora i neiskorištenih zemljišta.

Jozo Čizmić upozorava da u prijedlogu nije definiran i precizno određen pojam 'stalno stanovanje', što bi moglo dovesti do diskriminacije građana koji koriste više nekretnina za stanovanje.

'Kako niste izuzeli od poreza obiteljske (naslijeđene) kuće, a držim da su to kuće u kojima su stanovale najmanje dvije generacije vlasnika, kakav je porezni status ogromnog broja građana, odnosno poreznih obveznika koji žive u stanu u gradu, a imaju i obiteljsku kuću izvan grada, u pravilu na selu? Velik dio njih su umirovljenici. Dakle oni 'stalno stanuju' u svom stanu, u kojemu imaju prijavljeno prebivalište, i to u pravilu od ponedjeljka do petka, a vikendom (petak-nedjelja) obilaze svoje obiteljske kuće (radi održavanja ili održavanja poljoprivrednih kultura i sl.).

Prema mom izračunu, u stanu 'stalno stanuju' 220 dana (ili 7,3 mjeseci), a u obiteljskoj kući 'stalno stanuju' 144 dana (ili 4,8 mjeseci). Po ovome prijedlogu, nesretni vlasnik trebao bi platiti porez na obje nekretnine jer u svakoj 'stalno stanuje' manje od 10 mjeseci, a ne iznajmljuje ih ni kratkoročno ni dugoročno', zaključuje Čizmić.

'Ovim mjerama otvorit će se sivo tržište kratkoročnog najma'

Kada je riječ o povećanju poreznog opterećenja na kratkoročni najam, u komentarima se najčešće ističe potreba razdvajanja malih i velikih iznajmljivača te uvođenje olakšica za obiteljski smještaj.

Neda Brčić ukazuje na diskriminaciju malih iznajmljivača obrtnika, onih koji plaćaju porez na dohodak ili dobit, a sada im se uvodi i porez na nekretnine. 'Dakle ove kategorije privatnih iznajmljivača plaćaju značajno veći porez od paušalaca, odnosno plaćaju porez kao bilo koji poduzetnik ili obrtnik, a nekretnina im je osnovno sredstvo za obavljanje djelatnosti. Ako se iz primjene zakona ne izuzme ova kategorija, tada su fizičke osobe koje pružaju uslugu iznajmljivanja i vode poslovne knjige diskriminirane u odnosu na ostale oblike poslovne djelatnosti', pojašnjava Brčić.

U nekim komentarima spominje se problem crnog tržišta, za koji se ne predlažu nikakva rješenja. Na ovaj problem osvrnuo se i bivši ministar Boris Lalovac, ističući da se ignoriranjem tog problema šalje loša poruka onima koji sve uredno plaćaju. 'U suprotnom će svi otići na sivo tržište. Ovim mjerama otvorit će se sivo tržište što se tiče turističkog najma. Ne treba velika pamet za taj zaključak', upozorava Lalovac.