Njemački kancelar Olaf Scholz ušao je u sukob s talijanskom bankom UniCredit nakon što je njezin izvršni direktor Andrea Orcel pokazao ambiciju da postane najveći dioničar Commerzbanka. S potencijalnim udjelom od 21 posto, UniCredit, inače vlasnik Zagrebačke banke, je izazvao val zabrinutosti u Berlinu, u kojem strahuju od mogućih posljedica toga za njemačko bankarsko tržište. Scholz je oštro kritizirao ovaj potez, nazvavši ga 'neprijateljskim napadom'
UniCredit je početkom rujna objavio da je postao najveći privatni dioničar u Commerzbanku, jednom od ključnih stupova njemačke financijske infrastrukture. Koristeći složene financijske instrumente, uključujući derivate, talijanska banka je povećala svoj potencijalni udio na 21 posto, a sada traži odobrenje Europske središnje banke (ECB) za dodatno povećanje udjela na 29,9 posto. Prema njemačkom korporativnom pravu, udio iznad 30 posto automatski bi pokrenuo obveznu ponudu za preuzimanje, što bi prisililo UniCredit da u cijelosti preuzme Commerzbank.
Njemačka politika odmah je reagirala. Kancelar Scholz istaknuo je da su 'neprijateljski napadi i neprijateljska preuzimanja loša stvar za banke', naglašavajući stav vlade da će se snažno suprotstaviti talijanskom UniCreditu. Njegove riječi imale su trenutan učinak na tržištu — dionice Commerzbanka pale su za 5,9 posto, a UniCreditove su završile dan s padom od 3,3 posto.
vezane vijesti
Njemačka zabrinutost zbog strateškog preuzimanja
Commerzbank, sa svojih 25.000 poslovnih klijenata i ključnom ulogom u gotovo trećini njemačkih plaćanja u vanjskoj trgovini, smatra se temeljem gospodarstva te zemlje. Stoga nije iznenađujuće to da njemačka vlada pokazuje oprez prema UniCreditovim ambicijama. Preuzimanje Commerzbanka ne bi samo preoblikovalo njemačko bankarsko tržište, već bi moglo dovesti i do gubitka radnih mjesta, što je ključni strah sindikata, pišu mediji.
Njemačke banke, za razliku od talijanskih, suočene su s višim troškovima rada, što dodatno potiče bojazan da bi integracija Commerzbanka u UniCredit mogla dovesti do značajnih rezova u radnoj snazi. Sindikat Verdi već je najavio borbu 'svim sredstvima' da bi sačuvao neovisnost Commerzbanka i spriječio mogući val otpuštanja.
Osim toga, kritičari poput Friedricha Merza, vođe oporbene Kršćanske demokratske unije, istaknuli su da su Orcelove metode 'amaterske' i da bi preuzimanje bilo 'katastrofalno' za njemačko bankarsko tržište. Merz je podsjetio na primjer bavarske banke HVB, koju je UniCredit preuzeo 2005. godine. Iako je HVB nakon značajnih rezova postao profitabilniji, mnogi se boje da bi sličan scenarij mogao zadesiti Commerzbank, čime bi njemačka ekonomija dugoročno mogla izgubiti stabilnost.
Orcelova vizija europskog bankarskog giganta
S druge strane, Andrea Orcel ima viziju stvaranja najveće europske banke, one koja bi mogla konkurirati globalnim divovima poput JP Morgana. UniCredit, sa sjedištem u Italiji, ima ambiciju prevladati nacionalne granice i stvoriti paneuropsku banku koja bi bila dovoljno velika da zadrži globalnu važnost. Orcel je jasno dao do znanja da bi volio postići partnerstvo s Commerzbankom, ali je također spreman jednostavno zadržati svoj udio ili ga prodati, ovisno o razvoju situacije.
'UniCredit vjeruje da postoji značajna vrijednost koja se može otključati unutar Commerzbanka, bilo kao samostalna banka ili unutar UniCredita, na dobrobit Njemačke i šireg kruga dionika banke', stoji u priopćenju UniCredita.
Pritom se ne libi koristiti agresivne metode u svojim akvizicijama, a ovaj potez nije iznimka. Pokušaj stjecanja udjela u Commerzbanku preko derivata, prije dobivanja regulatornih odobrenja, dodatno je uznemirio njemačke vlasti.
Uloga ECB-a
Odlučujuću ulogu u tome sada ima Europska središnja banka (ECB) te mora donijeti odluku hoće li odobriti UniCreditu povećanje udjela na 29,9 posto. Ako ECB odobri zahtjev, UniCredit će steći dovoljan utjecaj da praktički preuzme kontrolu nad Commerzbankom. Ignazio Angeloni, bivši supervizor ECB-a, istaknuo je da bi UniCredit time stekao dovoljno moći da 'vodi igru', ali i dalje upozorava da smo daleko od stvaranja 'europskog JP Morgana'.
ECB ima do 60 dana da donese odluku, a taj se rok može produljiti na 90 dana. U međuvremenu tržište ostaje napeto, s analitičarima Citija koji primjećuju da se situacija razvila neočekivano brzo jer su mnogi očekivali sporiji tijek događaja i 'prijateljski razvoj'.
Politička previranja u Njemačkoj
Politička situacija u Njemačkoj samo komplicira ovaj slučaj. Vladajuća koalicija triju stranaka suočava se s unutarnjim nesuglasicama i kontinuiranim gubitkom podrške u korist krajnje desne Alternative za Njemačku (AfD). Ova politička nestabilnost mogla bi otežati vladi da odgovori na talijanski napad, što stvara dodatni pritisak na Scholza i njegove suradnike.
Njemačka je već signalizirala da ne namjerava prodavati dodatne dionice Commerzbanka, s obzirom na to da je strategija banke 'usmjerena na neovisnost'. Njemačka država još uvijek posjeduje 12 posto udjela u Commerzbanku, što UniCreditu otežava preuzimanje potpune kontrole.
