Drugi stup mora opstati i ojačati, a jedino što u mirovinskoj reformi treba ozbiljno mijenjati jest prvi stup, kaže Damir Kuštrak, predsjednik Hrvatske udruge poslodavaca, uoči ovotjedne sjednice Ekonomskog vijeća koje će raspravljati o dvjema vrućim temama: 2. stupu i koncesijama na ceste.
Vlada je članovima tog vijeća dostavila svoje viđenje mirovinske reforme i prijedloge što valja učiniti, a Damir Kuštrak na osnovi tog dokumenta zaključuje da je novac kojim raspolažu obvezni mirovinski fondovi jedini motiv za otvaranje pitanja funkcioniranja 2. stupa i prava njegovih korisnika.
HUP će na tu sjednicu također doći s nekoliko prijedloga koji se svode na doradu postojećih rješenja te poboljšanja koja bi vodila jačanju, a ne gašenju drugog stupa. Poslodavci se slažu sa sugestijama, piše Večernji list, da bi vojska, policija i saborski zastupnici trebali biti isključeni iz drugog stupa jer se njihove mirovine određuju prema posebnim propisima te ne ovise o uplatama i plaći.
Takav su stav i prenijeli nekim članovima Vlade u dosadašnjim kontaktima. Država sada za sve privilegirane skupine zaposlenih, a riječ je o približno 40 tisuća ljudi, plaća 5 posto doprinosa u drugi stup i taj se novac bilježi kao njihova osobna imovina iako im ono što je ušteđeno u 2. stupu ne ulazi u obračun mirovine, već se novac nakon umirovljenja vraća u državni mirovinski fond.
Budući da se povlaštene mirovine određuju prema posebnim propisima, u osnovi povoljnijim nego za sve ostale u državi, te da sredstva skupljena u drugom stupu ne utječu na iznos mirovina, Kuštrak kaže da 5 posto doprinosa ne bi trebalo ni prosljeđivati u drugi stup, već ih odmah treba usmjeriti u državni mirovinski sustav.
Prema podacima sindikata, Hrvatska trenutačno ima oko 17 tisuća ovlaštenih policijskih službenika na koje se primjenjuje poseban zakon, oko 18 tisuća djelatnih vojnih osoba, 1500 pravosudnih policajaca te više stotina političara. Tu su još i ljudi s beneficiranim stažem. Procijeni li se da zarađuju samo prosječnu plaću, fondovi bi ostali bez 200 milijuna kuna godišnje.
Za toliko bi porasli prihodi državnog mirovinskog osiguranja. Drugi je prijedlog HUP-a da se građanima koji su bliže 50. godini života, a malo su uštedjeli u 2. stupu, omogući prelazak na prvi stup, no i tu treba postaviti limite i rok. Sve izvan toga bilo bi neprihvatljivo. Mirovinski fondovi tvrde da su se u drugi stup uglavnom prijavili ljudi s natprosječnim primanjima, bliže četrdesetim godinama.
Ni fondovi nisu protiv promjena mirovinskog sustava, ali one idu za tim da se pojačaju primanja iz prvog stupa, a prelazak u prvi stup veže se uz trenutak umirovljenja. Fondovi bi također dali zeleno svjetlo da ulagačku politiku prilagode dobi članova, pa bi imovinu mlađih više usmjeravali u dionice, a starijih u državne obveznice.
