HT je nedavno objavio istraživanje Ekonomskog instituta po kojem naš najveći telekom operater stvara više od tri posto hrvatskog BDP-a. U svom provokativno-sarkastičnom stilu Šprajc je pitao Tomaškovića jesu li to ipak malo nategnute brojke.

'Naručili smo studiju i platili jer nas je zanimalo koliki je naš utjecaj na društvo. Kada ste velika kompanija, znate da dajete velik doprinos. Ali mi nismo dosad znali koliki je on realno. Zbog toga smo naručili istraživanje. Brojke su pouzdane', odgovorio je šef HT-a.

'Prva plaća bila mi je 1.600 kuna'

Na pitanje sjeća li se kolika je bila visina njegove prve plaće Tomašković je ispričao kako se nakon završetka Fakulteta elektrotehnike i računarstva u Zagrebu zaposlio kao pripravnik u Ministarstvu znanosti. 'Prva plaća bila mi je 1.600 kuna. To je bila 1995. Bio sam odličan đak u osnovnoj i srednjoj školi. Kad sam završio gimnaziju, tražio sam nešto što bi opravdalo moje daljnje ulaganje u obrazovanje. Tad je fakultet elektrotehnike bio jako na cijeni. I danas je odličan. Kad sam ga završio, nisam se našao u tom poslu. Nije mi bio previše dinamičan. Tako sam odlučio dalje se obrazovati i okrenuo sam se menadžmentu', prisjetio se svojih početaka Tomašković.

Nakon što je stekao MBA diplomu na milanskom Bocconiju radio je u konzultantskoj kući McKinsey u Austriji. U Hrvatsku se vratio 2002. i otad je promijenio nekoliko kompanija. Bio je direktor strategije i razvoja HT-a, zatim je bio na čelu Tiska, potom TDR-a, da bi se u siječnju 2014. vratio u HT na poziciju glavnog direktora.

Šprajca je zanimalo zbog čega se odlučio na povratak u Hrvatsku kad je mogao graditi karijeru u inozemstvu.

'Želio sam ostati u Hrvatskoj i napredovati'

'Život konzultanta podrazumijeva izuzetno naporan životni stil. Radio sam 15 do 16 sati dnevno i tijekom tjedna sam uglavnom bio na putu. Sviđa mi se život u Hrvatskoj. Kvaliteta života je visoka, a mi to nekad premalo cijenimo', objasnio je Tomašković.

Dodao je kako za jednog menadžera ima dosta neuobičajenu karijeru jer je promijenio nekoliko industrija.

'Obično čovjek uđe u telekomunikacije i tu se razvija čitav život. Ono što je mene motiviralo da mijenjam kompanije je želja da ostanem u Hrvatskoj, a opet sam želio napredovati. Kako smo mi malo tržište, u samo jednoj industriji nemate dovoljno prostora. Zbog toga sam mijenjao industrije', istaknuo je direktor HT-a.

Je li kad donio krivu poslovnu odluku, priupitao ga je Šprajc. 'Naravno da sam imao krivih procjena, ali moj moto je da se ne osvrćete previše za onim što je napravljeno. Najvažniji posao menadžera je donošenje odluka. Kad napravim nešto krivo, ne zamaram se time, već nastojim umanjiti štetu. Usredotočim se na sljedeću odluku', rekao je Tomašković.

Kada zapošljava ljude, između dva kandidata, od koji je jedan vrhunski stručnjak, ali bez pravog odnosa prema poslu, a drugi pokazuje veliku motivaciju za učenjem i energiju za rad, uvijek će, istaknuo je, zaposliti potonjeg.

'Tehničko znanje može se lako i brzo savladati. Pravi stav i pristup poslu teže se uče', mišljenja je Tomašković.

Šprajca je zanimalo zbog čega HT svake godine smanjuje broj djelatnika, a tvrtka odlično stoji i ostvaruje velik profit.

Važni su nam dioničari

'Predsjednik uprave mora voditi računa o interesima različitih dionika u kompaniji. Dioničari su važan dionik tvrtke. Oni su uložili novac za investicije i očekuju povrat. Postoje standardi o tome koliki je povrat na investirani dolar u telekom industriji. Moj zadatak je ostvarivanje profita unutar tih okvira. Naša EBITDA (dobit prije poreza i ostalih financijskih rashoda) marža je 40 posto. To je visoka marža, ali morate znati da mi pola te marže investiramo u infrastrukturu. Tada je jasno zašto nam treba tolika marža', naglasio je Tomašković.

Mišljenja je kako na hrvatskom tržištu teško mogu opstati tri telekom operatera, a uz HT to su još Vipnet i Tele2, jer na njemu nema dovoljno prostora da svi imaju dugoročno održivo poslovanje.

'Živjela Europska komisija!', uzviknuo je Šprajc i izazvao smijeh publike kad je otvorio pitanje roaminga koji se, odlukom Bruxellesa, ukida sljedeće godine.

'Dva su problema telekom industrije u Europi. Prvi je velika fragmentiranost -  trenutno
imate oko 200 kompanija - a drugi je prevelika reguliranost. Regulator nam određuje cijenu i ukida roaming. Istina je da u Americi nemate roaminga, ali tamo rade samo četiri operatora. Sada ćemo omogućiti nekome da kupi SIM karticu u Litvi, u kojoj su cijene možda povoljnije, a on živi u Hrvatskoj. Telefonirat će s litvanskom karticom. On će plaćati troškove litvanskom telekomu i nama neće ostati ništa za investicije iako se koristi mrežom HT-a. Moramo pronaći način da vrijednost u industriji ostane tamo gdje se mora investirati', naglasio je Tomašković.

Državni telekom – suludo!

Osvrnuo se i na ideju osnivanja državnog telekoma, a ona je po njemu suluda. Europska unija namijenila je za Hrvatsku oko 200 milijuna eura za razvoj telekomunikacijske mreže. U Banskim dvorima rodila se ideja da se taj novac potroši na izgradnju paralelne optičke infrastrukture između 600 gradova te povezivanje svih državnih institucija (javnih tvrtki, ministarstava, bolnica, škola itd.) pod kapom državnog telekoma.

'Optička infrastruktura između gradova već postoji. To bi bilo kao da gradimo novu autocestu, a ni na postojećoj nema dovoljno prometa. Naš stav je da država mora taj novac potrošiti na spajanje kućanstava tamo gdje privatni operatori nemaju komercijalnog interesa, poput otoka Visa ili Like', rekao je Tomašković.

Objasnio je da Hrvatska zaostaje u brzinama interneta preko fiksne mreže jer se dugo godina nije investiralo.

'Postojale su i još postoje brojne prepreke za telekom operatere u tom segmentu. Usprkos tome, HT je uložio 1,5 milijardi kuna prošle godine. Naši su problemi sporost administracije te visoki troškovi za prolazak preko uglavnom javnog zemljišta. Oni se penju na 10 posto vrijednosti ukupnog telekom tržišta. Na primjer, u Njemačkoj država oslobađa telekome bilo kakvih naknada za ulaganje u infrastrukturu', istaknuo je Tomašković te dodao kako očekuje od nove Vlade zdraviji pristup prema tom problemu.

Bolja komunikacija s državnim vrhom

Nada se i inače boljoj komunikaciji s državnim vrhom kad je riječ o budućim investicijama.

'Znam da Angela Merkel nazove predsjednika Uprave Deutsche Telekoma i kaže - želimo za pet godina imati brzi internet u svim kućanstvima. On joj tada objasni koja su to tri preduvjeta da se to i napravi. Nažalost, to kod nas nije slučaj. Volio bih kad bi i mene nazvao premijer i rekao kako želi da se provedu optički kabeli do svake kuće do 2020.', rekao je šef HT-a.