Ivici Todoriću, vlasniku Agrokora, trebala je 41 godina da izgradi carstvo koje sada čini gotovo šestinu hrvatskog gospodarstva, no samo dva mjeseca panike na tržištu bilo je dovoljno da glavni kreditor, ruska državna banka koju vodi dugogodišnji saveznik Vladimira Putina, odluči kako je vrijeme za njegov odlazak, piše agencija Bloomberg.
Todorićev obiteljski biznis, Agrokor, klasična je priča o nediscipliniranom pozajmljivanju na tržištu u razvoju. To je također postala državna briga, pri čemu najveći kreditor, ruska Sberbanka sada odlučuje o sudbini te najveće kompanije u zemlji, koja je u članstvu EU-a i NATO-a.
‘To se vrlo brzo raspliće. Todorić je propustio nekoliko mogućnosti da kompaniju dovede na stabilnije financijske noge. Sberbank je bio primoran poduzeti korake kako bi kompanija nastavila poslovati’, ocjenjuje Lutz Roehmeyer, fond menadžer pri Landesbank Berlin Investments, koji drži Agrokorove obveznice.
Sberbank je požurio zaštititi svoje ulaganje koje premašuje milijardu eura, nudeći Todoriću pomoć u isplati obveza nekim dobavljačima koji pune police njegovih supermarketa. No sada, kada Agrokorovi problemi postaju sve jasniji, Sberbank traži svrgavanje Todorića kao uvjet za pomoć, piše Bloomberg.
Prekretnica zvana Mercator
Namjere ruske državne banke zabrinjavaju Hrvatsku, koja je naljutila Kremlj glasujući za sankcije EU-a zbog Putinovih akcija u Ukrajini i zbog svojih napetih odnosa sa Srbijom, ruskim najbliskijim saveznikom u regiji. Agrokor nije samo najveći izvoznik u zemlji sa 4,2 milijuna ljudi nego je i najveći vlasnik poljoprivrednog zemljišta.
Putinov izaslanik u Zagrebu čini se da je potvrdio strahove investitora od ruskog miješanja diljem Europe, kada je prošloga mjeseca poduzeo neuobičajeni korak javno upozorivši na Agrokorov dug prema Sberbanku i manjoj ruskoj državnoj banci VTB-u, inače drugom najvećem kreditoru Agrokora.
Herman Gref, direktor Sberbanka i bivši ruski ministar gospodarstva, zanijekao je medijske napise da želi iskoristiti Sberbankovu poziciju kao najvećeg Agrokorovog kreditora u osvajanju kompanije, nazvavši ih proizvodom ‘bolesnog uma’.
Hrvatska vlada čini se drži Grefa za riječ, te podupire napore za spas te kompanije s otprilike sedam milijardi dolara godišnjeg prihoda, brojnim dobavljačima i 60.000 zaposlenika, čak i pod rizikom da dopusti Sberbanci veći utjecaj na gospodarstvo.
Akvizicija je bila nategnuta
Navodeći povijest razvoja Agrokora, Bloomberg ističe da je prekretnica vjerojatno nastupila 2014., kada je Todorić kupio slovenski Mercator Poslovni sistem u poslu vrijednom 1,3 milijardi eura, koji je financirao novim kreditima, uključujući 485 milijuna eura rizičnih zajmova koji predviđaju plaćanje kamata tek po dospijeću.
Ta oklada sada mu se osvećuje.‘Akvizicija Mercatora bila je nategnuta’, smatra Andrey Carrie, analitičar pri Stifel Nicolausu u Londonu.
Kako dodaje, Mercator nije uspio generirati profite prema očekivanjima Agrokora. Zajmovi kojima je realiziran sporazum, čija se cijena kretala iznad 80 centi za euro na početku godine, sada je potonula na 20 centi, podaci su koje je prikupio Bloomberg.
‘Slično je kao i kod navale na banke. Dobavljači su postali zabrinuti da je kompanija u nevolji i zatražili su hitne isplate, pogoršavši problem s likvidnošću’, pojašnjava Aleksej Gren, analitičar pri Exotix Partnersu u Londonu.
Moguć 'win-win' rasplet
I dok se nastavlja borba za spas Todorićeva poslovanja, iduća bitka - oko toga kako restrukturirati Agrokorov dug – tek treba započeti.
No, moglo bi biti i pozitivnih stvari u krizi koju je Todorić stvorio, barem za Rusiju, smatra Roehmeyer iz Landesbanke Berlin.
‘Sberbankova daljnja uključenost u Agrokor dobitna je situacija i za Rusiju i za Hrvatsku. Sberbank štiti svoje ulaganje, a Rusija gradi utjecaj u zemlji gdje je imala malo veza, dok Hrvatska dobiva spašavanje najveće privatne kompanije i poslodavaca’, kazao je Roehmeyer.
