'Vlada u vremenima krize smatra da treba imati brze, jasne i učinkovite intervencije štiteći građane, posebno one u riziku siromaštva, štiteći pružanje svih javnih usluga, te pomažući poduzetništvu. Poštivajući te stupove, takav će biti i proljetni paket. Hrvatska je u vrhu što se tiče rasta BDP-a za 2022.

Unatoč tome što su mnogi govorili, Hrvatska nije utonula u tehničku recesiju nego je u četvrtom tromjesečju opet ostvarila rast. Treba biti oprezan i reći da su mjere na to utjecale i da ćemo ih očito i dalje morati raditi', rekla je za HRT.

Omotnica 2014.-2020. u poljoprivredi je prva potrošena u poljoprivredi u cijelosti, navela je Vučković te dodala da oni sada troše sredstva koja su trebala pripadati novom programskom razdoblju. Poljoprivredna proizvodnja u Hrvatskoj nije padala, neki su se sektori bolje osnažili, a neki su još uvijek značajno osjetljivi, tvrdi. Posljednje procjene DZS-a pokazuju da je procijenjena vrijednost poljoprivredne proizvodnje premašila 22 milijarde kune.

'Praktički smo ostvarili cilj iz programa Vlade za razdoblje 2020.-2024.', naglasila je Vučković te dodala kako je u 2021. ostvaren rast od preko 13 posto. Brojke za 2022. još nisu konačne, a procjenjuje se rast od 9,5 posto.

'Treba biti oprezan i reći da je u 2022. inflacija itekako utjecala na vrijednosti, ali utjecala je i suša koja je smanjila proizvodnju prema registru šteta za preko tri milijarde kuna', rekla je Vučković za HRT. Također, naglasila je vidljive rezultate u broju mladih poljoprivrednika kojih ima 24.000 a poseban rast naglašen je u kontinentalnoj Hrvatskoj.

Zakup poljoprivrednog zemljišta

U tijeku je velik broj natječaja za zakup poljoprivrednog zemljišta, rekla je ministrica. Do izmjena propisa objavljeno je oko 220 natječaja, manje više svi u posljednje dvije godine.

'Od izmijenjenog propisa Ministarstvo je, da bi preveniralo oduljivanje završetka natječaja, uvelo prethodnu obavijest s informacijama o natječaju. Zaprimili smo 61 obavijest, a dali smo nekih 15-ak suglasnosti. Svaki tjedan stiže između sedam i deset novih obavijesti', rekla je. 'Ne možemo govoriti o povećanju obradive površine, jer je veći dio tog zemljišta obrađen, samo značajan dio nije pod dugoročnim zakupom koji omogućuje donošenje poduzetničkih odluka i sigurnost u investiranju', dodala je ministrica.

Novi sustav monitoringa

Ministrica je ovaj tjedan predstavila novi sustav monitoringa poljoprivrednih površina.

'Riječ je o cjelogodišnjem praćenju poljoprivrednih površina, suradnji s poljoprivrednicima, omogućavanju sustava ranog upozorenja, prevenciji prije uvođenja sankcije. Uz to što se omogućuje monitoring, napravili smo mobilne aplikacije za poljoprivrednike i djelatnike agencije.

Rezultati se isporučuju na jednostavan način u obliku 'semafora', ako je rezultat zeleni, znači da se poljoprivredne površine obrađuju u skladu s jedinstvenim zahtjevom na temelju snimaka, ako je riječ o crvenim površinama onda se poljoprivrednika upozorava, pregledava', pojasnila je ministrica za HRT, dodajući da će sustav omogućiti bolju suradnju i komunikaciju tijekom cijele godine.

Naglasila je kako nikad nijedan sustav u cijelosti neće zamijeniti čovjeka te stoga i dalje ostaje sustav terenskih kontrola, savjetovanja i provjera.

Broj OPG-ova u Hrvatskoj

U Hrvatskoj je registrirano 154.679 OPG-ova. Ako se ta brojka usporedi s brojem stanovnika, ispad da svaki 25. čovjek u Hrvatskoj ima OPG.

'Broj sam po sebi ne znači puno. Treba gledati kontekst, povijest i njihov značaj, uspjeh i poslovanje. Osim što su podsjetnik na tradiciju, oni su promicatelji novog i modernog te način zadržavanja ljudi na ruralnom prostoru. Zato je Vlada uputila prijedlog, koji je Sabor podržao, a u njemu stoji da su 'obiteljska poljoprivredna gospodarstva strateška za RH'. Njihov broj se diljem EU-a u posljednjih nekoliko desetljeća smanjuje', ustvrdila je ministrica te istaknula i kako se broj poljoprivrednih gospodarstava nakon Drugog svjetskog rata smanjen za više stotina tisuća.