'HNB vidi projekciju rasta nešto ispod tri posto ove i iduće godine s izrazitijim negativnim rizicima', naglasio je guverner. Što se tiče okružja, rekao je da su trendovi u skladu s ranijim očekivanjima. Kao prvi značajniji faktor rizika za ostvarenje projekcija rasta naveo je globalni tržišni protekcionizam.

'U ranoj fazi on ne bi trebao imati značajniji utjecaj na rast. Učinci do sada implementiranih mjera još su uvijek ograničeni, ali daljnja eskalacija trgovinskih napetosti mogla bi imati izražene globalne učinke', naglasio je guverner. Izravna izloženost Hrvatske nije značajna, ali je prisutan rizik neizravnih učinaka preko trgovinskih partnera, pogotovo europodručja s obzirom na značajne trgovinske i ostale gospodarske odnose. Također, vidljive negativne posljedice u kratkom roku uslijedile bi ako bi se porast neizvjesnosti i nepovjerenja prelio na uvjete financiranja.

'Pojavio se i rizik koji nam je bliži, a to je fiskalni rizik u Italiji', upozorio je Vujčić. Dodao je da se zasad ne vidi nikakav efekt prelijevanja fiskalnih rizika na duge europske zemlje. Pritom je naglasio važnost Italije kao značajnog vanjskotrgovinskog partnera Hrvatske. Prema projekciji HNB-a, domaći BDP će u ovoj godini porasti 2,9 posto, a iduće 2,7 posto. 'Takav rast je niži nego u ostalim zemljama s kojima se uspoređujemo', upozorio je Vujčić.

Smatra da je trenutna makroekonomska politika vrlo dobra, ali su strukturni uvjeti slabiji nego u tim zemljama. Što se tiče tržišta rada, Vujčić je istaknuo pozitivne i negativne trendove. 'Oporavak tržišta se nastavlja, broj zaposlenih snažno raste, a stopa nezaposlenosti je u rekordnom padu. Posljedica je rast nominalnih plaća i taj rast je zamjetan', rekao je guverner, ali je upozorio da je unatoč dobrim pokazateljima rast plaća niži nego u zemljama okruženja.

Posebno se osvrnuo na problem manjka radne snage, što je po njegovom mišljenju 'glavni ograničavajući faktor za rast BDP-a u budućnosti'. Iznio je i alarmantne projekcije prema kojima će se broj ljudi raspoloživih za rad do 2040. u Hrvatskoj smanjiti za 520 tisuća. Pritom je naglasio da te projekcije ne uključuju negativan migracijski saldo kao posljedicu pojačanog iseljavanja, što dodatno smanjuje dostupnost radne snage.

Naglasio je da se ovaj problem može riješiti na tri načina - produljenjem radnoga vijeka, useljavanjem radne snage i uvođenjem robota. Govoreći o poreznoj reformi, naglasio je da će njeni efekti podržati stopu rasta da ostane na postojećoj razini. Također, porezna reforma utjecat će na smanjivanje stope inflacije s ovogodišnjih 1,6 na 1,0 posto u 2019. godini. Osvrnuo se i na rizike vezane uz Agrokor i Uljanik.

'Rizik Agrokora je bitno smanjen i u slučaju sudske potvrde nagodbe dovest će do bržeg pada inozemnog duga zbog otpisa dijela Agrokorovog duga. S druge strane, realizacija državnih jamstava za Uljanik usporit će fiskalnu konsolidaciju, ali neće značajnije utjecati na gospodarski rast. On je i dalje na zdravim osnovama jer se ostvaruje u situaciji suficita, relativno je postojan, ali uz pogoršanje strukture i jačanje negativnih rizika', zaključio je guverner.