"Činjenica je da smo trenutno suočeni s izuzetno jakim aprecijacijskim pritiscima, to jest onima na jačanje kune. Hrvatska narodna banka je praktički prošle godine kupila dvije milijarde eura sprečavajući da kuna ojača, a samo smo u prvom mjesecu otkupili 400 milijuna eura", rekao je Vujčić novinarima na marginama 26. susreta Liderovog Kluba izvoznika, kojem je domaćin bila tvrtka Dalekovod, a na kojoj je predstavio "Strategiju uvođenja eura".

Po svemu sudeći, ustvrdio je Vujčić, zbog toga što Hrvatska u ovom trenutku ima suficit, odnosno više izvozi nego uvozi, HNB će morati nastaviti sa značajnim otkupom eura kako bi spriječila jačanje kune.

"Odlučni smo to nastaviti raditi kako ne bi dozvolili da kuna značajnije ojača", poručio je.

Na pitanje o trenutnoj visini tečaja kune, Vujčić je kazao da se tečaj kune u principu otprilike nalazi na razini kao i proteklih godina. 

"On je nekada možda malo jači u ovo doba, nekada malo slabiji, no govorimo možda o dva do tri postotna boda", rekao je. 

Upitan o kamatama na kredite, Vujčić je kazao da su one na povijesnim minimumima te da ove godine ne postoji značajan rizik za njihov rast. No, upozorio je, to će se u jednom trenutku morati dogoditi, pri čemu Hrvatska ima mehanizme da taj rast odgodi na dulje vrijeme. 

"U ovom trenutku, s obzirom da Europska središnja banka do devetog mjeseca i dalje provodi svoj program kvantitativnog popuštanja i neće dizati kamatne stope, možemo reći da bez obzira na to što je američka središnja banka počela podizati kamatne stope, značajan rizik ove godine za rast kamatnih stopa ne postoji", izjavio je Vujčić.

U onom trenutku kada kamatne stope počnu rasti, pojašnjava Vujčić, dobra stvar za Hrvatsku jest da ima mogućnost kompenzirati taj rast smanjivanjem rizičnosti premije na rizik zbog dobrih makroekonomskih pokazatelja.

"Ako to učinimo, onda nećemo još dulje osjetiti rast kamatnih stopa, ako ne, onda ćemo ga u jednom trenutku osjetiti", kazao je.

Na pitanje novinara je li moguće da taj rast bude drastičan, Vujčić je kazao da sva nastojanja središnjih bankara idu u smjeru da taj rast, u trenutku kada se počne događati, bude postupan, upravo kako ne bi došlo do kamatnog šoka. 

Uvođenje eura u Hrvatskoj doprinijelo bi jačanju gospodarstva

Kako je istaknuto na susretu Kluba izvoznika tjednika Lider, na kojem su sudjelovali brojni čelnici hrvatskih kompanija, uvođenje eura značajno bi doprinijelo jačanju konkurentnosti hrvatskog gospodarstva.

Vujčić je pritom kao najveće prednosti njegova uvođenja istaknuo značajno smanjenje valutnog rizika, smanjenje kamatnih stopa, transakcijskih troškova kao i troškova platnog prometa.

Kako je pritom pojasnio, specifičnosti hrvatskog gospodarstva idu u prilog uvođenja eura, s obzirom da je Hrvatska snažno trgovinski integrirana s europodručjem, a njeno gospodarstvo visokoeuroizirano. 

Uvođenje eura bi između ostalog imalo i pozitivan učinak na izvoz i investicije, a upravo putem smanjenja transakcijskih troškova, troškova konverzije valuta, veće transparentnosti i lakše usporedivosti cijena, uklanjanja neizvjesnosti oko kretanja tečaja, došlo bi do jačanja konkurentnosti i smanjenja ranjivosti hrvatskog gospodarstva. 

Vujčić je pritom posebno naveo pozitivan utjecaj na turizam, s obzirom da 70 posto ukupnih prihoda od turizma i 60 posto ukupnih noćenja dolazi iz europodručja. 

Darko Pappo iz Brodosplita smatra da je uvođenje eura jako dobra stvar, jer izvoznici ionako pretežito posluju u eurima, tako da bi njegovo uvođenje smanjilo troškove, poput tečajnih i transakcijskih. 

Izvoznicima bi odgovarala slabija kuna, otprilike osam kuna za jedan euro, ustvrdio je Pappo.

Predsjednica Uprave HBOR-a Tamara Perko kazala je da se raduje ulasku Hrvatske u eurozonu, a kada je u pitanju institucija kojoj je na čelu, pozitivan utjecaj se najprije odnosi na dio koji se tiče percepcije rizika države te smanjenja kamatnih stopa s tog aspekta.

Boris Popović iz tvrtke Alarm automatika smatra da za sve tvrtke koje su već sada konkurentne uvođenje eura znači dodatno olakšanje izvoza te jačanja konkurentnosti na inozemnom tržištu. S druge strane, za tvrtke koje nisu konkurentne ono bi pak značilo još težu situaciju 

Kako je istaknuto na konferenciji, od 2013. i hrvatskog ulaska u EU broj hrvatskih izvoznika na to područje se utrostručio, a prošle godine je iznosio 3.122.