Predstavljajući u srijedu HNB-ov bilten 'Informacija o gospodarskim kretanjima i prognozama', guverner Boris Vujčić je kazao kako središnja banka ove godine očekuje pad BDP-a za 0,5 posto, uslijed nastavka pada investicija (za 3,2 posto) te osobne potrošnje (za 0,7 posto), dva osnovna faktora koja utječu na gospodarski pad kontinuirano još od 2009. godine. Uz to, ove godine na gospodarsku aktivnost dodatni negativni učinak ima i smanjena državna potrošnja, uslijed zahvata u skladu s Procedurom prekomjernog deficita (EDP).

Slijedeće godine, kaže Vujčić, očekuje se stagnacija, odnosno blagi rast od 0,2 posto uz, po prvi put od 2008. godine, mali, ali pozitivan doprinos osobne potrošnje uslijed izmjena u oporezivanju dohotka. Očekuje se da će te izmjene 'osloboditi' oko 2,1 milijardu kuna dohotka građana, od kojih će dio zasigurno otići u potrošnju, koja bi tako u 2015. trebala porasti oko 0,3 posto. Preostali iznos vjerojatno će biti iskorišten za daljnje razduživanje stanovništva, ali i nove porezne namete na lokalnim razinama, kojima će se vjerojatno nadomjestiti prihodi od poreza na dohodak.

Istodobno, očekuje se zaustavljanje pada investicija, kao glavnog faktora gospodarskog rasta, te njihov blagi, 0,3 postotni rast, koji bi tek u 2016. godini trebao dosegnuti značajnije stope. No, ističe Vujčić, to ne znači da se istodobno očekuje i istovjetni pozitivni doprinos investicija na BDP, uslijed vremenskog odmaka potrebnog da se investicija realizira i otvore nova radna mjesta, uz neizravni pozitivan učinak i na povjerenje potrošača, odnosno rast potrošnje. A dok zaposlenost ne poraste, istaknuo je guverner HNB-a, ne vidi se potencijal da se neto bogatstvo kućanstava pretoči u značajniji rast osobne potrošnje.

Dakle, ističe Vujčić, ključ je u investicijama, za koje je pak nužno provesti strukturne reforme usmjerene ka poboljšanju poslovne i investicijske klime u Hrvatskoj te promjeni negativnog imidža koji na tom području Hrvatska ima doma i u inozemstvu.

Nastavak pozitivnih kretanja u 2015. godini u HNB-u očekuju i na području vanjskotrgovinske razmjene, odnosno i dalje jači rast izvoza od uvoza, iako po nešto blažim stopama nego ove godine, a uslijed 'smirivanja' utjecaja učinaka ulaska Hrvatske u EU na vanjskotrgovinsku bilancu. Tako pozitivan ostaje i saldo na tekućem računu platne bilance, uz očekivani suficit od oko 0,9 posto BDP-a.

Inflacija ovisi o okruženju, prvenstveno nafti

Stopa inflacije bi pak, prema procjenama središnje banke, ove godine trebala na godišnjoj razini biti negativna, odnosno iznositi minus 0,2 posto, dok prognoza za 2015. iznosi plus 0,2 posto. No, ističe Vujčić, kretanje inflacije u Hrvatskoj uvelike ovisi o okruženju, odnosno cijenama po kojima se uvoze sirovine.

Kada bi se njihov učinak uklonio, inflacija bi trenutno bila na razini od približno 2 posto, što znači da će i slijedeće godine ona najvećim dijelom biti uvezena te, prema trenutnoj situaciji, uvelike ovisiti o nastavku pada cijena nafte na svjetskom tržištu. To, pak, može imati pozitivan učinak na BDP, uslijed nižih cijena proizvodnje, naglašava guverner.

Da li će se prognoze HNB-a za 2015. i ostvariti ovisi o više čimbenika, a među glavnim rizicima Vujčić je izdvojio pad povjerenja investitora, pitanje da li će biti potrebne dodatne fiskalne prilagodbe u sklopu EDP-a, kao i pitanje alokacije benefita od izmjena u oporezivanju dohotka. Također, tu je i neizvjesnost vezana uz gospodarske odnose EU i Rusije.

362037,360566,354910,362346
Monetarna politika ostaje ista

U takvim uvjetima, ustvrdio je guverner Vujčić, politika središnje banke ostat će ekspanzivna i namjera je HNB-a i nadalje održavati strukturnu likvidnost, sve dok BDP i zaposlenost ne počnu značajnije rasti. Cilj tečajne politike također se ne mijenja i ostaje stabilan tečaj kune prema euru.

To znači da se ni uvjeti za poslovanje banaka ne bi trebali bitnije mijenjati, a kamatne stope, koje su i danas na povjesno najnižim razinama, trebale bi se nastaviti blago smanjivati.

Nakon dvije godine pada, u 2014. je vidljiv i blagi rast plasmana poduzećima, koji se očekuje i iduće godine, no Vujčić ističe da analize HNB-a govore da nema jasne veze između kreditiranja i investicija, a time i rasta BDP-a, s obzirom da je od početka krize kreditiranje poduzeća raslo za 13,5 posto, a istodobno je najveći negativni doprinos na kretanje BDP-a došao upravo od investicija.

Bankarski sektor stabilan i profitabilan

Bankarski je sektor i u ove, šeste recesijske godine, uspio održati svoju stabilnost, nisu uočene nikakve slabosti i sve su banke i u redovnim nadzorima HNB-a i u prema stres testu EU-a imale zadovoljavajuće rezultate, kazao je viceguverner Damir Odak

Dapače, ove se godine nešto ubrzao i rast aktive banaka, prvenstveno zahvaljujući povećanju depozita stanovništva, što su banke iskoristile da samo u trećem kvartalu za oko 8 posto smanje svoju zaduženost u inozemstvu.

Ostvaruje se i rast profitabilnosti banaka u odnosu na 2013., a Odak je to pripisao internim optimizacijama troškova, kojima su banke nadoknadile pad kamatnih prihoda uslijed razduživanja.

Podsjetio je i da se nastavlja trend rasta 'loših' kredita, s 15,7 posto krajem 2013. na 17,2 posto u trećem kvartalu 2014., pri čemu je najveći problem kod poduzeća - 30 posto, posebice iz sektora građevinarstva, gdje je udio loših kredita 60 posto, te poslovanja nekretninama, s udjelom od 50 posto. No, istaknuo je Odak, pokrivenost loših plasmana na dostatnoj je razini (od 50 posto) da imovina banaka bude zaštićena.

HPB mora poštivati propise

Na novinarski upit što će HNB poduzeti prema Hrvatskoj poštanskoj banci, koja 2014. završava s nedostatnom kapitalnom adekvatnošću, Odak je samo kazao da HNB od svih banaka, pa tako i HPB-a, očekuje da poštuju propise ili da barem poduzimaju mjere kojima će postići poštivanje propisa.

Da bi banke zadržale licencu, moraju ili poslovati u skladu s propisima ili barem predočiti jasnu proceduru kojom će to postići, zaključio je Odak.