Predstavljajući mogućnosti pretovarne luke direktor Vupika Davor Bošnjaković kazao je kako je riječ o najsuvremenijem utovarno-pretovarnom terminalu koji se sastoji od riječnog pristaništa duljine 205 metara, osposobljenog za prihvat riječnih brodova i barži do 3000 tona nosivosti i 120 metara dužine.

Utovar i istovar brodova i barži u novoj pretovarnoj luci moguć je 24 sata dnevno, a osim novog utovarno-pretovarnog riječnog terminala potpuno su obnovljeni i silos, kapaciteta 27.000 tona roba, te željeznički kolosjek.

Kada je 2010. koncern Agrokor ulazio u Vupik obvezao se u idućih pet godina u Vupik uložiti 430 milijuna kuna. Do danas, iako su prošle samo tri godine, Agrokor je u Vupik uložio više od 530 milijuna kuna, napomenuo je Bošnjaković.

Izvršni direktor Agrokora za poljoprivredu Krešimir Kuterovac ustvrdio je kako je izgradnja pretovarne luke na Dunavu 'unikatna' investicija Agrokora čiji je prometni potencijal velik.

Moramo iskoristiti potpuni potencijal Dunava, ali ne samo za plovidbu i turističko razgledavanje već i za navodnjavanje, kazao je Kuterovac dodajući kako Vupik vodom iz Dunava oko Vukovara navodnjava oko 500 hektara povrtlarskih kultura te će nastaviti ulaganja u tom smjeru.

Stjecanjem prava poslovanja na Dunavu Vupik je stvorio predispozicije za uspješno poslovanje u međunarodnom prometu, istaknuo je predsjednik Uprave Agrokor trgovine Mario Talajić rekavši kako je pretovarna luka u Vukovaru najvažniji logistički projekt Agrokora na Dunavu.

Radom te luke Agrokor 'cilja' na robe iz srbijanskog južnog Banata te Rumunjske i Bugarske kojima će, nakon što Hrvatska uđe u Europsku uniju, upravo Dunav, i to preko Vukovara, biti najkraća veza sa tržištem EU-a.