Dow Jones oslabio je 1,10 posto, na 32.875 bodova, dok je S&P 500 skliznuo 1,20 posto, na 3.783 boda, a Nasdaq indeks 1,35 posto, na 10.213 bodova.

Pad Nasdaqa na najnižu razinu od srpnja 2020. godine ponajviše je posljedica pritiska na tehnološki sektor, kojemu ne odgovara okruženje s povišenim kamatnim stopama.

U svih 11 najvažnijih sektora S&P 500 indeksa cijene su dionica jučer pale, a najviše, više od 2 posto, u energetskom sektoru, što je posljedica pada cijena nafte.

Pritom je S&P 500 povećao svoj gubitak od početka godine na 20 posto, pa će 2022. ostati zapamćena po njegovom najvećem padu od financijske krize 2008. godine.

Posljedica je to agresivnog povećanja kamatnih stopa američke središnje banke kako bi se suzbila inflacija koja je polovicom godine dosegnula najviše razine u više od 40 godina.

Posljednjih mjeseci inflacijski pritisci popuštaju, no ulagači se plaše da će gospodarstvo iduće godine uroniti u recesiju, a kamate ostati na visokim razinama dulje nego što se očekivalo.

U prosincu obično cijene dionica rastu, među ostalim zbog toga što investicijski fondovi i drugi veliki investitori uljepšavaju svoje portfelje na kraju godine.

Od 1950. godine S&P 500 indeks zabilježio je pad u prosincu u samo 18 godina. Po svemu sudeći, ove će se godine ta statistika pogoršati.

„Ove godine nema 'uspona Djeda Mraza', investitore je dočekao Grinch. U prosincu cijene dionica obično rastu zbog nade da će iduće godine gospodarstvo i tržište porasti. No, negativni ili slabi gospodarski pokazatelji, zabrinutost u vezi širenja covid virusa u Kini, geopolitičke napetosti, visoke kamate, rizik od recesije... sve je to omelo Djeda Mraza da se pojavi na kraju ove godine”, kaže Greg Bassuk, direktor u tvrtki AXS Investments.

I na većini europskih burzi cijene su dionica jučer pale. Londonski FTSE indeks ojačao je 0,32 posto, na 7.497 bodova, no frankfurtski DAX skliznuo je 0,50 posto, na 13.925 bodova, a pariški CAC 0,61 posto, na 6.510 bodova.