Na Wall Streetu su burzovni indeksi pali i u utorak, treći dan zaredom, jer se tržište još nije smirilo nakon oštre retorike predsjednika Feda Jeromea Powella o inflaciji i kamatnim stopama
Dow Jones skliznuo je 0,96 posto, na 31.790 bodova, dok je S&P 500 pao 1,10 posto, na 3.986 bodova, a Nasdaq indeks 1,12 posto, na 11.883 boda. S&P 500 izgubio je više od pet posto od petka, kada je predsjednik američke središnje banke Jerome Powell poručio da je potrebna oštra monetarna politika kako bi se inflacija stavila pod kontrolu.
A to, kazao je, znači sporiji rast gospodarstva, slabije tržište rada i 'nešto boli' za građane i kompanije. Istaknuo je i da nema brzog lijeka protiv rasta cijena. To je na tržištu izazvalo strahovanja da će Fed povećati kamate više nego što se očekivalo i da će razdoblje povišenih kamata potrajati dulje nego što se očekivalo.
No, posljednji podaci pokazuju da zaposlenost u SAD-u i dalje raste, a nakon pogoršanja u lipnju i srpnju, u kolovozu se poboljšalo i povjerenje potrošača. A to bi moglo podržati jačanje inflacijskih pritisaka i argumente Feda o agresivnom zaoštravanju monetarne politike.
'Oni moraju oslabiti tržište rada, a kako će to učiniti – morat će povećati kamate i učiniti da stvari postanu skuplje kako bi se potrošači povukli, potražnja oslabila, a dio radnika otpustio', kaže Ken Polcari, parter u tvrtki Kace Capital Advisors.
Fed je od ožujka podignuo kamate za 2,25 postotnih bodova, a dodatno će ih povećati i na sjednici u rujnu. Prema procjenama na tržištu novca, postoji više od 70 posto izgleda da će Fed u rujnu kamate povećati za 0,75 postotnih bodova. Procjenjuje se, također, da bi do kraja godine mogle iznositi 3,7 posto.
A daljnje zaoštravanje monetarne politike dodatno će usporiti rast gospodarstva, koje je ionako tehnički u recesiji, s obzirom da je blago palo dva tromjesečja zaredom na kvartalnoj razini. U svih 11 najvažnijih sektora S&P 500 indeksa cijene su dionica jučer pale, a najviše u energetskom sektoru jer su cijene nafte pale više od pet posto zbog strahovanja trgovaca da će usporavanje rasta gospodarstava oslabiti potražnju za 'crnim zlatom'.
I na većini europskih burzi cijene su dionica jučer pale. Londonski FTSE indeks skliznuo je 0,88 posto, na 7.361 bod, a pariški CAC 0,19 posto, na 6.210 bodova. Frankfurtski DAX ojačao je, pak, 0,53 posto, na 12.961 bod.
Azijske burze pale, euro ponovno iznad 1 dolara
Na azijskim su burzama u srijedu cijene dionica pale, kao i na Wall Streetu dan prije, dok se tečaj eura vratio iznad razine od 1 dolara jer bi Europska središnja banka mogla povećati kamate agresivnije nego što se očekivalo.
MSCI indeks azijsko-pacifičkih dionica, bez japanskih, bio je oko 6,45 sati u minusu 0,7 posto. Pritom je na Tokijskoj burzi Nikkei indeks oslabio 0,4 posto, dok su cijene dionica u Australiji, Hong Kongu i Šangaju pale između 0,2 i 1,2 posto. U Južnoj Koreji su, pak, blago porasle. Tako burze prate jučerašnji pad cijena dionica na Wall Streetu treći dan zaredom.
Euro ojačao, cijene nafte blago porasle
A na valutnom je tržištu vrijednost dolara prema košarici valuta dodatno skliznula s najviše razine u 20 godina. Dolarov indeks, koji pokazuje vrijednost američke u odnosu na ostalih šest najvažnijih svjetskih valuta, kreće se oko 108,70 bodova, dok je jučer u ovo doba iznosio 108,85 bodova. Pritom se tečaj dolara prema japanskoj valuti kreće oko 138,60 jena, kao i jučer u ovo doba.
No, američka je valuta oslabila u odnosu na europsku, pa je cijena eura dosegnula 1,0032 dolara, dok je jučer u ovo doba iznosila 0,9997 dolara. Jačanje eura posljedica je očekivanja da će Europska središnja banka u rujnu povećati kamatne stope agresivnije nego što se procjenjivalo, za 0,75 postotnih bodova.
Cijene su nafte, pak, blago porasle, nakon što su jučer potonule više od pet dolara jer se trgovci plaše da će usporavanje rasta gospodarstava izazvati slabljenje potražnje za 'crnim zlatom'. Cijena barela na londonskom tržištu ojačala je jutros 48 centi, na 99,79 dolara, dok je na američkom tržištu barel poskupio 65 centi, na 92,28 dolara.