Dow Jones oslabio je 0,11 posto, na 34.463 boda, dok je S&P 500 porastao 0,69 posto, na 4.399 bodova, a Nasdaq indeks 1,56 posto, na 13.497 bodova. Rast S&P 500 i Nasdaqa zahvaljuje se jačanju tehnološkog sektora, pri čemu je najviše, u prosjeku 2,8 posto, porastao sektor proizvođača čipova.

Najveća je dobitnica, sa skokom cijene za 8,5 posto, bila dionica Nvidie, nakon što su analitičari HSBC banke povećali ciljanu cijenu dionice tog proizvođača čipova uoči objave kvartalnih poslovnih rezultata u srijedu. Cijena dionice Nvidie porasla je od početka godine više od 220 posto, što se zahvaljuje euforiji u vezi razvoja umjetne inteligencije (AI).

'Nvidia se smatra brendom za AI. Cijena te dionica dramatično je porasla, pa se postavlja pitanje prate li to i poslovni rezultati te kompanije', kaže Quincy Krosby, strateginja u tvrtki LPL Financial.

U većini ostalih sektora cijene su dionica ili pale ili blago porasle. Posljedica je to daljnjeg rasta prinosa na američke obveznice, što je prošloga tjedna izazvalo oštar pad cijena dionica. Jučer je prinos na 10-godišnje državne obveznice dosegnuo novu najvišu razinu od 2007. godine.

Prinosi rastu zbog špekulacija da bi američka središnja banka mogla još jednom do kraja godine povećati kamatne stope ili ih na povišenim razinama zadržati dulje nego što se očekivalo. Naime, svi posljednji podaci pokazuju da je američko tržište rada i dalje snažno, što bi moglo podržati daljnji rast potrošnje, a time i povišenu inflaciju.

U fokusu ulagača bit će ovoga tjedna skup čelnika najvećih središnjih banaka u svijetu u američkom gradiću Jackson Holeu. Komentari vodećih središnjih bankara o situaciji u gospodarstvima i kamatnim stopama mogli bi znatno utjecati na smjer tržišta.

I na većini europskih burzi cijene su dionica jučer porasle. Doduše, londonski FTSE indeks oslabio je 0,06 posto, na 7.257 bodova, no frankfurtski DAX ojačao je 0,19 posto, na 15.603 boda, a pariški CAC 0,47 posto, na 7.198 bodova.