Također će i od Europske unije zatražiti zaštitu tradicionalne prodaje na tržnicama i sajmovima, odnosno njihov odvjetnik će ovih dana od Europske kuće i Europske komisije zatražiti savjet kome da se u Uniji obrate da bi se spriječila diskriminacija hrvatskih trgovaca. Oni, tvrdi Pervan, od danas moraju izdavati račune preko fiskalne blagajne, a prodavači iz drugih zemalja to ne moraju činiti.

Prvog dana fiskalizacija na tržnicama na karlovačkoj tržnici tek je nekoliko novih fiskalnih blagajni za voće i povrće. Prodavač Avdiu Zekerija žali se da je morao donijeti automobilski akumulator, jer OTP Tržnica na štandove nije dovela struju za fiskalne blagajne. Njegova se obitelj 35 godina bavi prodajom voća i povrća i kaže da s fiskalizacijom nije sretan. Ali 'što se mora, mora se', dodaje. Kaže i da je najveći problem što kupci dugo čekaju nar ačun.

Direktor OTP Tržnice Niko Pervan kaže da nije točno da se oni nisu pobrinuli za infrastrukturu. Svim je prodavačima bio demonstriran sustav Hrvatskog telekoma 'Mini fiskalna blagajna' koja radi i na hladnoći od – 17° C, a koja ima mobilni pristup Poreznoj upravi te nije potrebna struja. Prodavači uređaj ne trebaju kupiti već ih mogu koristiti uz mjesečni zakup od 178 kuna, u što je uračunat servis, a u slučaju potrebe i zamjenu uređaja.

Pervan kaže da taj uređaj prvi račun izdaje za samo tri sekunde, svaki daljnji izlazi za 0,7 sekundi, ali je problem tijekom takozvanog vršnog opterećenja, kada se mora čekati na autorizaciju računa od strane Porezne uprave i po dvije minute.

'U dvije minute, baš u to vrijeme kada je puno kupaca, prodavač stavi na vagu i naplati i po deset vrećica robe', kaže Pervan.

Tom problemu dodaje i onaj koji se zove 'jača vaga'. Kaže da svi znamo da nam u ribarnici kada kupimo dva kilograma srdela dodaju još šaku, dobijemo oko 20 dekagrama gratis. Ali to više neće moći tako. Višak robe će se bacati.

'Car je gol, dovedeni smo pred zid. Ili raditi po zakonu ili ne raditi. Ja ne mogu nikome sugerirati da riskira kazne, ali uvjeren sam da će tržnice potpuno propasti, ako se ne izmijeni sadašnji Zakon o fiskalizaciji i to najdalje za dvije godine', kaže Pervan.

Po njegovu mišljenju Ministarstvo poljoprivrede treba postići to da se zna sljedivost u poslovanju s voćem i povrćem, odnosno da se ustanovi sustav u kojem će se znati porijeklo robe pa da se može porez naplatiti drugdje, a ne na tržnici. 'Bez obzira na političku obojenost svima nam mora biti u interesu da se ukloni keš iz poslovanja u veleprodaji. Kada si trgovac iz ulaznih računa mora biti vidljivo s koliko robe radiš i koliki porez pripada državi', tvrdi Pervan.

Na primjedbe da su na tržnicama ionako samo prekupci Pervan kaže da je istina da i do 80 posto robe prodaju razni trgovci, ali da je gro te robe sa hrvatskih sela, npr. iz doline Neretve, Slavonije ili sjeverozapada Hrvatske

'Zato treba naći rješenje. Tržnice se mogu proglasiti nematerijalnom kulturnom baštinom i roba oporezivati s deset posto. To bi sigurno donijelo udvostručenje ponude i kupaca. Neće biti slobodne klupe ili štanda. A sada, na žalost, imamo već 40 posto manje korisnika tržnica i time se polako gasi oaza hrvatskih proizvoda i hrvatske proizvodnje. Ostat će nam samo supermarketi. S porezom od deset posto pokrenuo bi se, a ne zakočio, jedan veliki kotač od hrvatskih polja do stola i to po mogućnosti bez fiskalnih kasa', zaključio je Pervan.

Dodao je također da se javnosti krivo predstavlja da su proizvođači koji prodaju svoju robu oslobođeni fiskalnih blagajni, a istina je da svaki onaj OPG koji je dobio samo 48.000 kuna poticaja na godini automatski ima obvezu poslovati preko fiskalne blagajne.

Osim toga, svi OPG-ovi koji preko zime prodaju prerađene proizvode, kiselo zelje ili repu, vrganje, općenito zimnicu, marmeladu i džemove prodaju robu koja ne spada u preradu prvog stupnja i za tu će robu i na kućnom pragu i na tržnici morati izdavati račun preko fiskalne blagajne

Još je puno specifičnih problema. Primjerice za prodaju rezanog cvijeća ne treba fiskalna blagajna, za prodaju buketa od tog istog cvijeća treba. Braniteljske su zadruge u teškoj situaciji jer sva prerada za koju imaju kooperante, podliježe fiskalizaciji.