Prvi tjedni aktualne pandemije koronavirusa SARS-CoV-2 prošli su u svojevrsnom kaosu, dok se još nagađalo hoće li se značajnije proširiti iz Kine ili će se širenje uspjeti obuzdati, kao što je to bilo u ranijim slučajevima, kad su svijetu zaprijetili SARS i MERS. Nakon što je postalo izvjesno da se virus nezaustavljivo širi svijetom države i njihovi građani, ovisno o stupnju epidemije i snalažljivosti vlasti, prošli su kroz razne faze koje su do danas uglavnom sve, uz pokoju časnu iznimku, rezultirale prilično strogim zabranama kretanja.

Sukladno tome došlo je i do promjena u svakodnevnom životu – oni koji mogu rade od kuće, nastava se provodi uz pomoć televizije i interneta, okupljanja su zabranjena, a izlasci iz stanova ograničeni. U svemu tome stradale su i naše potrošačke navike. Analizirajući prikupljene podatke o prodaji u Hrvatskoj, analitička kuća Nielsen prije nekoliko dana identificirala je i nekoliko faza kroz koje su prošli domaći stanovnici, a međunarodna usporedba sada pokazuje sličnosti i s drugim tržištima.

Analitička tvrtka Iri, specijalizirana za maloprodaju, i konzultantska tvrtka BCG prikupile su podatke o prodaji na talijanskom, francuskom, britanskom i američkom tržištu tijekom ožujka, a oni otkrivaju određene očekivane sličnosti u trendovima iako postoje i neka interesantna odstupanja. Ugrubo, porasla je prodaja suhe hrane i one koja se može dulje čuvati, a istovremeno je pala prodaja skupljih gurmanskih namirnica. No više od hrane porasla je prodaja sapuna, sredstava za dezinfekciju, prvu pomoć, alkohola i sličnih potrepština.

U Italiji je, tako, u prvom tjednu ožujka, u odnosu na isti tjedan lani, prodaja dezinfekcijskog alkohola skočila za 250 posto, dezinfekcijskih maramica za blizu 200 posto, a paketa prve pomoći za gotovo 120 posto. Tek nešto manje iznosio je porast prodaje zaštitnih rukavica, a slično je bilo i u Francuskoj, u kojoj je prodaja rukavica udvostručena, a još više su se prodavali sapuni i termometri.

Što se tiče hrane i pića, veća prodaja alkoholnih pića na talijanskom tržištu pokazuje da su Talijani odlučili da će, ako već ne smiju van, barem dio briga oko virusa (ako već ne i sam virus) utopiti u alkoholnim pićima. Toj su odluci pristupili trezveno – odustali su od šampanjca (prodaja je smanjena za 53 posto), a prebacili se na pivo (rast prodaje od 14 posto). Sličan trend zamjene skupljih proizvoda jeftinijima zabilježen je i u hrani – Talijani kupuju manje teletine i konjetine, ali više piletine i zečetine.

Bez izlazaka u restorane i na javne događaje te s jačom brigom o kućnim budžetima, talijanski su potrošači odlučili uštedjeti i na skupoj kozmetici – prodaja muških i ženskih parfema smanjena je za 60 posto u odnosu na isto razdoblje lani, a slično su prošli i neki drugi kozmetički proizvodi. Slični trendovi zabilježeni su i u Francuskoj, u kojoj je, za razliku od Italije, čak došlo do blagog smanjenja ukupne prodaje alkoholnih pića. Od hrane, za više od 90 posto skočila je prodaja pilećih kobasica, tjestenine za gotovo 80 posto, riže za 70 posto, a brašnu i suhom povrću prodaja je u Francuskoj skočila za 60 posto.

Podaci o trendovima na britanskom i američkom tržištu pokazuju općenito slično ponašanje tamošnjih potrošača. Prodaja proizvoda za osobnu higijenu i higijenu kućanstva u Velikoj Britaniji je udvostručena, a za više od 50 posto skočila je prodaja juha, vitamina i mesa iz konzerve. U američkim trgovinama najviše je, prema dostupnim podacima, skočila prodaja dezinficijensa za ruke, i to za 450 posto, te onoga u spreju (+390 posto). Slično kao i drugdje, više se prodavalo i rukavica, sapuna, antiseptika, paketa prve pomoći, ali i termometara.

Spomenute podatke potrebno je gledati uz podsjećanje da se radi o ostvarenom prometu u maloprodaji, što znači da se možda moglo prodati i više, ali je moguće da određena roba u nekim trenucima nije bila dostupna ili su cijene možda bile više usprkos tome što mnoge države vode oštru borbu protiv profitera koji pokušavaju iskoristiti krizu. Razloge za veću prodaju hrane i pića u maloprodaji treba tražiti u određenoj dozi nesigurnosti oko opskrbe, želji da se izbjegne češći odlazak u trgovine, zbog čega ljudi stvaraju zalihe, kao i u zatvaranju restorana i drugih ugostiteljskih objekata, zbog čega ljudi više kuhaju kod kuće.

Promjena potrošačkih navika, posebno u segmentu hrane, nije prošla neprimijećeno ni u političkim krugovima. Portal Politico piše da su ministri poljoprivrede zemalja članica Europske unije raspravljali o tome treba li mijenjati poljoprivrednu politiku sukladno promjenama, a u dokumentu koji je pratio njihovu raspravu ističe se da je 'potražnja za skupljim proizvodima, poput vina, ribe i cvijeća, smanjena'.

Koronavirus nije samo promijenio ono što ljudi kupuju, već i kako. Mnogi građani vrlo su svjesni te činjenice već neko vrijeme, otkad je rezervacija slobodnog termina za dostavu iz trgovina postala jednaka kupovanju ulaznice za popularni koncert ili utakmicu – sve nestane u nekoliko sekundi. S druge strane, kako nema koncerata i drugih sličnih javnih događaja, ne bi čudilo da se crno tržište restrukturira sukladno krizi i da se uskoro pojave preprodavači termina dostave iz nekog od trgovačkih lanaca.

Koliko god nagli rast prometa poslovno bio dobra vijest za dostavljače i trgovine koje nude narudžbu preko interneta i dostavu, jednako tako je i problem. U normalnim uvjetima do takvog rasta dolazi postepeno pa se trgovci imaju vremena pripremiti, imaju vremena investirati u veće kapacitete, zaposliti još ljudi i sve što ide uz to. No sadašnji skok u potražnji došao je gotovo preko noći i vjerojatno nema trgovine koja se nije našla u problemima.

Britanska tvrtka Ocado dostavlja isključivo robu naručenu preko interneta. Iako je svoja skladišta automatizirala prije gotovo dva desetljeća, opet nije uspjela izdržati navalu kupaca te joj je internetska stranica u jednom trenutku kapitulirala. Šefica kompanije rekla je u izjavi za medije da je potražnja za njihovim uslugama udeseterostručena. Slična situacija je i u Sjedinjenim Američkim Državama. Već i tijekom prvog tjedna u ožujku, prije nego što su lokalne američke vlasti počele ograničavati kretanje, dostava preko Amazona, Walmarta i Instacarta bila je za dvije trećine viša nego godinu prije.

Instacart je dostavna platforma koja ima više od 25 tisuća partnera u Sjevernoj Americi, a kažu da su im narudžbe porasle za 150 posto. Kompanija je najavila dodatnih 300 tisuća radnih mjesta, jednako kao i Amazon.com, koji planira zaposliti još 100 tisuća ljudi u svojim skladištima. Dodatnu informaciju o mogućem rastu potražnje za internetskom prodajom i dostavom daje lanjska analiza Deutsche Banka, pokazavši da se u SAD-u tek oko tri posto prehrambenih namirnica kupovalo preko interneta.

Dodatne poteškoće dostavljačkim tvrtkama stvaraju i nužne mjere zaštite riziku ionako podložnih radnika. Umjesto da ih se nagura desetak u skladište, tamo ih sada smije raditi samo dvoje ili troje. Uz to, trgovine koje nude narudžbe preko interneta moraju voditi i računa o tome da prvo ispune narudžbe najranjivijih grupa i onih najpodložnijih riziku zaraze, dakle starijih i onih kojima kupovinu ne može obaviti netko drugi.

Svojevrstan uvid u promjenu potrošačkih navika daju i pretrage na internetu. Tvrtka Glimpse, koja se bavi analizom trendova na internetu, dala je pregled pojmova čija je učestalost pretrage porasla tijekom ožujka. Nakon ranije navedenog ne čudi da je pretraga pojma 'brašno na veliko' od početka do kraja ožujka porasla za gotovo 500 posto, a tek su nešto manje tražene bile 'dezinfekcijske maramice'. Potrošači su učestalije tražili i 'zaštitna odijela', 'dostavu cigareta', a za čak 750 posto porasla je pretraga interneta za 'opremom za vježbanje'.

Spomenuti pojmovi jasno daju do znanja čemu se prosječni građani nadaju u karanteni, no pokazuju i određene kulturne razlike, odnosno prevagu koju na internetu još uvijek imaju američki potrošači. Daleko najveći porast, od 1500 posto, zabilježen je za pojam 'ekološki toaletni papir'. I dalje neobjašnjena pomama za toaletnim papirom obuzela je američke potrošače nekoliko tjedana prije nego što se epidemija razbuktala u SAD-u. Vezano uz to, na internetu se pojačano tražio i pojam 'bide'.

Ono što daje tipično američki štih krizi je i porast pretrage pojma 'municija na veliko', i to za oko 400 posto tijekom ožujka, kao i pojma 'online crkva'. Uz nabrojane, na internetu se pojačala potraga za pojmom 'oksimetar' (medicinski aparat koji mjeri zasićenost krvi kisikom) te 'uradi sam frizura'. Sve ove informacije i podaci jasno ukazuju na prilično solidan zaokret u navikama potrošača u proteklih nekoliko tjedana. Uspješnost borbe s virusom pokazat će hoće li se takva prilagodba nastaviti ili ćemo već ovog ljeta upisivati u tražilicu na internetu 'pješčana plaža' i 'smije li se konzumirati dezinfekcijski alkohol' (odgovor na posljednje pitanje je jasno – NE).