Poručeno je to uz ostalo u srijedu s predstavljanja projekta razmjene eRačuna između gospodarstvenika i javne administracije 'Croatian eInvoicing B2A Exchange Project/Projekt razmjene eRačuna između gospodarskih subjekata i javne administracije'. Projekt je sa 75 posto ili 251,3 tisuće eura sufinancirala Europska komisija (ukupni proračun projekta je 335,1 tisuću eura), a u sklopu financijskog Instrumenta za povezivanje Europe-CEF usmjerenog poticanju i potpori projekata za razvoj i rad infrastruktura digitalnih usluga namijenjenih zajedničkoj koristi.

Nositelj projekta je Ministarstvo gospodarstva, poduzetništva i obrta, dok su partneri iz različitih segmenta poslovanja i komunikacije s klijentima - Fina, Grad Pula, HEP, IN2 i mStart, čiji su predstavnici naglasili uspješnost projekta u povezivanju s državnim tijelima i drugim klijentima oko primanja, slanja i obrade eRačuna, što im je pomoglo i u tehnološkom jačanju platforme za razmjenu eRačuna. 

'Cilj Ministarstva u projektu je bio uspostaviti sve sustave koji rade s državom, od malih i srednjih poduzeća, preko dobavljača, proizvođača ICT rješenja i informacijskih posrednika do poreznih i pravnih savjetnika i svih koji sudjeluju u procesu izdavanja, slanja, primanja i obrade eRačuna u strukturiranom obliku. Time je i uspostavljen učinkovit model za razmjenu tih računa', kazala je pomoćnica ministrice gospodarstva Ivana Soić.

Podsjetila je da se sve oko eRačuna temelji na direktivi Europskog parlamenta i Vijeća o elektroničkom izdavanju računa u javnoj nabavi, koja je stupila na snagu u travnju 2014. i slijedom koje od studenog 2018. eRačun postaje obvezom u komunikaciji s državom u postupcima javne nabave.

Soić je kao prednosti eRačuna uz ostalo navela uštede u poslovanju koje bi u hrvatskom gospodarstvu, kako se procjenjuje, kroz pet godina prosječno godišnje iznosile 1,4 milijarde kuna.

Procjenjuje se da će se u EU potpunim uvođenjem eRačuna uštedjeti 423 milijarde eura, i to najviše zbog smanjenih troškova pripreme, ispisa i kuvertiranja računa, eliminiranja troška poštarine, brže isporuke računa te njihovim pohranjivanjem u sigurnu i kontroliranu elektroničku arhivu, što bi trebalo donijeti i bolju i bržu obradu računa, ali i brže plaćanje.

Kako je istaknuto na današnjem skupu, Hrvatska je za to tehnološki i zakonski spremna, no morat će se poraditi na informiranju i edukaciji poduzetnika, ali i državnih te tijela javne i lokalne uprave. Naime, kako je rečeno, iako zanimanje za tim raste, ipak postoji još dosta straha i želje za (samo) papirnatim računima.

Andreja Kajtaz iz Fine objasnila je da je u Hrvatskoj zakonska regulativa za eRačun u potpunosti riješena 2013. 'Zapravo više nema nikakvih zakonskih ni tehnoloških prepreka za eRačun čime se, uz Finu, u Hrvatskoj bave i sve brojniji informacijski posrednici za taj račun, poput Moj eRačun ili mStart, što dokazuje da smo tržište koje za to ima potencijala. Već imamo nekoliko desetaka tisuća poduzetnika osposobljenih da šalju i primaju eRačun pa se najčešće govori da ih oko 10 posto razmjenjuju eRačune', kazala je Kajtaz, napominjući kako je za to potreban ugovor s Finom za eRačun, jer je Fina operativno tijelo za eRačune u Hrvatskoj.

Među državnim i javnim tijelima situacija je slična, jer su trenutno, kako je navela, samo sva ministarstva djelomično obvezna da račun koji dođe digitalno moraju primiti i obraditi kao da je na papiru, i to od 1. ožujka 2016., od kada su do danas zaprimili oko tisuću takvih računa. 

'Radi se na integracijama sustava po ministarstvima sa željom da se to raširi na sva državna i javna tijela- Vjerujemo da će se ove godine sve i ubrzati, jer je eRačun postavljen kao obveza i u akcijskom planu za digitalnu Hrvatsku do 2020., a od idućeg tjedna kreću i edukacije', rekla je Kajtaz, dodajući kako će oni koji u to krenu uštedjeti oko 70 posto na troškovima obrade, slanja i primanja računa.

Utemeljitelj HUB-a 385 Ivica Mudrinić i osnivač i direktor Infodoma Slavko Vidović ne vide prepreke za eRačune u Hrvatskoj, pogotovo sada kada su se u to uključila i sva ministarstva. Poduzetnici međusobno to već razmjenjuju, ali je kod nas kao i za sve bitna država - kada ona u to krene krenut će i drugi, jer će vidjeti da to nije ni nesigurno niti loše za njihovo poslovanje, nego obrnuto, može pomoći napretku, složili su se Vidović i Mudrinić.