Analiza se bavi glavnim obilježjima procesa restrukturiranja brodogradilišta, obvezama koje je država preuzela temeljem ugovora o restrukturiranju i kupoprodaji njihovih dionica te obvezama i odgovornostima koje su preuzeli novi vlasnici.

'Brodogradnja u hrvatskoj dugo vremena je percipirana kao jedna od glavnih industrijskih grana zbog velikog broja zaposlenih, izvozne orijentacije i velikog broja kooperanata uključenih u proizvodnju brodova', navode autori ističući da je strateški položaj ove grane često opravdavao značajnu državnu pomoć putem subvencija, preuzimanja dugova i davanja jamstava.

Nakon ulaska u Europsku uniju Vlada je krenula u restrukturiranje i privatizaciju, a ukupni troškovi sanacije i restrukturiranja popeli su se na 30 milijardi kuna. 'Taj podatak otkriva stvarnu sliku poslovanja hrvatskih brodogradilišta koja nisu bila dorasla tržišnim izazovima i opstajala su isključivo na teret državnog proračuna', zaključuju analitičari.

Najviše potrošeno na Brodosplit

Najviše je državnog novca utrošeno na sanaciju Brodosplita – oko 11 milijardi kuna, a slijede 3. maj (8,5 milijardi kuna), Uljanik (4,4 milijarde kuna), Brodotrogir (4,3 milijarde kuna) i Kraljevica (1,9 milijardi kuna).

Nakon privatizacije, brodogradilišta su značajno smanjila broj zaposlenih, a prisutan je i pad proizvodnje koji nije samo rezultat restrukturiranja nego i slabog stanja na brodograđevnom tržištu, ali i kompenzacijskih mjera kojima se Hrvatska obvezala smanjiti ukupni proizvodni kapacitet za 21 posto.

Analiza poslovanja pet velikih brodogradilišta koja su opstala nakon restrukturiranja (Uljanik, Brodotrogir, Brodosplit, 3. maj, Viktor Lenac) pokazuje da, unatoč poteškoćama, brodogradilišta u privatnom vlasništvu mogu ostvarivati zadovoljavajuće rezultate i bez državnih potpora.

Unatoč padu proizvodnje, u svjetskoj knjizi narudžbi Hrvatska je u studenom 2015. zauzimala solidno 10. mjesto (iza Kine, Južne Koreje, Japana, Filipina, Rumunjske, Vijetnama, Brazila, Tajvana i SAD-a) s 0,23 posto u svjetskoj proizvodnji. U Europi Hrvatska je druga s udjelom od 13 posto, iza Rumunjske koja drži 57 posto brodograđevnog tržišta.

Ohrabruje dobra popunjenost narudžbi

Prohodi od prodaje najvećih hrvatskih brodogradilišta od 2011. do 2013. su u padu, dok u 2014. rastu na dvije milijarde kuna. Likvidnost i zaduženost je unutar prihvatljivih granica. Uslijed nedovoljne iskorištenosti kapaciteta u 2014. većina brodogradilišta bilježi negativan financijski rezultat. Brodotrogir i Viktor Lenac ostvarili su minimalnu dobit, a ostala su tri brodogradilišta pretrpjela gubitak koji je dosegnuo 639 milijuna kuna.

Ohrabruje dobra popunjenost knjige narudžbi što znači da će proizvodnja postupno rasti u narednom razdoblju. Pozitivan je trend i diversifikacija djelatnosti (u kojoj prednjači Brodosplit u vlasništvu DIV-a) u smjeru off-shore projekata, vjetroelektrana, brana i energetskih kontejnera.

'Učinci restrukturiranja i privatizacije brodogradilišta pozitivni su te je pitanje zbog čega se ranije nije pristupilo tim procesima koji bi stvarali uštede u državnom proračunu, a mogle su se izbjeći i kompenzacijske mjere kojima je EU inzistirao na smanjenju proizvodnje, upozoravaju analitičari Instituta za javne financije.

Zaključuju da se na primjeru brodogradnje pokazalo da je iluzorno očekivati promjenu poslovnog usmjerenja poduzeća u sektorima u kojima je država vlasnik i koji su kontinuirano ovisni o državnoj pomoći.