Konačni podaci DZS-a potvrdili su prvu procjenu realnog godišnjeg pada BDP-a u drugom tromjesečju ove godine od 0,7 posto. To je sedmo uzastopno tromjesečje godišnjih stopa pada, no intenzitet je blaži nego u prvom tromjesečju (-1,5 posto)
Promatrajući prema sastavnicama BDP-a, pad je isključivo rezultat negativnog doprinosa neto izvoza, a druge su sastavnice potrošnje zabilježile godišnje stope rasta.
Nakon sedamnaest uzastopnih tromjesečja investicije su konačno u pozitivnom teritoriju uz blag rast od 0,9 posto godišnje. Tome je vjerojatno pridonijela investicijska aktivnost države s obzirom da podaci iz privatnog sektora upućuju na nastavak negativnih kretanja (pad obujma industrijske proizvodnje i obujma građevinskih radova).
Državna je potrošnja drugo tromjesečje zaredom ostvarila rast, i to 1,3 posto godišnje. S obzirom na rast prometa od trgovine na malo u drugom tromjesečju, očekivan je bio i rast konačne potrošnje kućanstava od 0,5 posto godišnje.
Jedini negativan doprinos ostvario je neto izvoz uz veći rast uvoza roba i usluga nego izvoza roba i usluga. Naime izvoz roba i usluga porastao je za 0,8 posto godišnje, pri čemu je račun usluga izbrisao negativna kretanja na računu roba. Uvoz roba i usluga ostvario je rast od 4,9 posto godišnje.
Nakon nepovoljne prve polovine godine treće tromjesečje moglo bi donijeti blagi rast u slučaju uspješne turističke sezone i prelijevanja pozitivnih učinaka na ostale sektore. Uz to, u drugoj polovini može se očekivati i blag oporavak inozemne potražnje za domaćim proizvodima te realiziranje barem dijela najavljenih javnih investicija.
'Međutim uz negativna kretanja u prvoj polovini godine, sve to neće biti dovoljno za ostvarivanje gospodarskog rasta u ovoj godini pa očekujemo pad BDP-a', ističu analitičari Raiffeisen banke.
Potrošnja kućanstava i dalje je pod negativnim utjecajem rasta nezaposlenosti i stagnacije realnih dohodaka. Uz to, s povećanim izazovima suočava se robni izvoz s obzirom da je ulaskom u EU Hrvatska izgubila povlašten položaj na tržištu CEFTA-e.
Iako podaci za prvu polovinu godine pokazuju pozitivan doprinos države, analitičari RBA-e upozoravaju da će država biti primorana prilagoditi svoje rashode davno nastalim okolnostima pa bi već sa sljedećim proračunom Hrvatska mogla ući u takozvani Excessive Deficit Procedure (EDP) koji podrazumijeva uravnoteženje javnih financija, odnosno smanjenje javnih rashoda.
