Ustavni sud odlučio je da neće pokrenuti postupke o ocjeni ustavnosti Zakona o trgovini. Dakle, i dalje vrijedi odredba da trgovine smiju raditi samo 16 nedjelja u godini. U emisiji 'U mreži Prvog' HRT-a odluku su komentirali ravnateljica uprave za trgovinu i politiku javne nabave u Ministarstvu gospodarstva i održivog razvoja Branka Augustinović, Hrvoje Bujas iz Glasa poduzetnika, predsjednica Sindikata trgovine Zlatica Štulić i dopredsjednik Udruge trgovine pri Hrvatskoj udruzi poslodavaca Mirko Budimir
Ravnateljica uprave za trgovinu i politiku javne nabave u Ministarstvu gospodarstva i održivog razvoja Branka Augustinović rekla je kako je jučer potvrđeno da Zakon o trgovini nije u suprotnosti s Ustavom. Isto tako je potvrđeno da je postignuti legitiman cilj zakona, a to je ravnoteža privatnog i poslovnog života. Zakon je napisan kao kompromisni zakon, odnosno možemo reći da je izbalansiran odnos gospodarskih subjekata, trgovaca, zaposlenika i potrošača, rekla je Augustinović za HRT.
Zaključila je da su se potrošači navikli, a velika većina ga podržava. Smatra da nije nametnut prekomjeran teret potrošačima, mogu kupovati od ponedjeljka do subote, a imamo i 16 radnih nedjelja.
Predsjednica Sindikata trgovine Zlatica Štulić kaže da su radnici u trgovini zadovoljni, osobito oni koji su radili nedjeljama.
vezane vijesti
'U maloprodaji je 2/3 žena i one su iznimno zadovoljne. Neki su od 1. srpnja imali po prvi puta dva slobodna dana za Božić. Na plaći nitko nije izgubio zbog neradnih nedjelja. Plaće su porasle u trgovini, ali ne prate stupanj inflacije. Nedostatak je radnika, u nekim sustavima traži se 200-300 radnika, prodavači, skladištari. Prošlu sezonu izvukli su studenti, umirovljenici, strani radnici, ali pitanje je kakva će biti ova sezona', rekla je.
Hrvoje Bujas iz Glasa poduzetnika ističe da je ljudima onemogućen rad.
'Cvjećari nedjeljom imaju praktički najveći promet nedjeljom, sada gube 30% prometa. Tražimo od gradova da se proglase sajmeni dani. To su ljudi koji imaju mali broj zaposlenika, ili ih uopće nemaju. Mi ne živimo u nezavisnom sudstvu, zanimljivo je da se ovakva donosi u jeku afere Turudić. Nismo iznenađeni, moramo čekati vlast koja će biti poduzetnička'.
Dopredsjednik Udruge trgovine pri Hrvatskoj udruzi poslodavaca Mirko Budimir naglašava da svaka zabrana negativno utječe na poduzetništvo, gospodarstvo, a tako će, kaže, i ova.
'Turistička smo zemlja, turizam i trgovina glavne su nam djelatnosti. Za turizam koji želimo produljiti 16 radnih nedjelja nije dovoljno. Nema tu radničke zaštite, ovdje se štiti prodajni objekt, trgovina, objekt sa svojim inventarom i robom. U zakonu piše da on ne može biti otvoren više od 16 nedjelja. Mali trgovac koji imaju jedan objekt su u nezavidnoj situaciji', rekao je.
Štulić je kao primjere zemalja koje imaju slične zakone navela Sloveniju, Austriju, a Budimir ističe da je temelj za radnička prava Zakon o radu.
'U Austriji je rečeno - ako ćete raditi nedjeljom, to će biti i puno plaćeno. To je sloboda poduzetništva', rekao je.
Bujas je dodao kako u Skandinaviji trgovine rade, a Ustavni sud pokazao je da je politički sud.
'Prema podacima Ministarstva financija za prvih devet dana 2024., broj računa za 5. siječnja (petak) i 8. siječnja (ponedjeljak) bio je značajno veći broj računa', rekla je Augustinović.
Na pitanje može li se 'izigrati' zakon kako bi se radilo nedjeljom, Budimir kaže da će se u praksi pojaviti razne varijante, kao što su sajmeni dani koji to zapravo nisu.
'Na žalost, bit će dosta i onih koji će zatvoriti svoje poslove, posebno mali poduzetnici. Fiskalnih računa bilo je dosta, ali rasle su plaće, dohodak se povećavao, potrošači se racionalnije ponašaju, uspoređuju cijene. U budućnosti će se razviti novi formati - benzinske crpke pretvaraju se u markete, restorane. To nije dobro, to cijelo vrijeme upozoravamo. Morat ćemo donijeti novi Zakon o trgovini'.
Štulić je navela da je rasprava o zakonu trajala jako dugo, a mnogi su iz poduzetništva i obrtništva zvali i podržali zakon. Teško je podmiriti interese, naglasila je.
Bujas je rekao da bi volio čuti koja je to obrtnička asocijacija podržala ovakav zakon. Kritizirao je HOK, za koji kaže da su nestali, umjesto da su se digli i napravili pritisak.
'Jedna je zanimljivu stvar, kad su sastanci u Vladi, onda se zove HUP, HOK i tako dalje, a UGP, koji ima 20.000 članova, pet puta više od HUP-a, koji je najjača asocijacija, neovisna asocijacija u ovom momentu, se izbjegava. Dakle, najjača asocijacija civilnog sektora koja se bavi temom poduzetništva, čiji poduzetnici i članovi jesu volonteri, dobrovoljni članovi, zove se na te sastanke. Da nas se zove, onda bi čuli ono što doista brine, muči nas male poduzetnike, a ne bi dobili nekakvu filtriranu verziju koja je tu za nekakve male političke svrhe', poručio je.
