Nakon višegodišnjeg razdoblja stabilnih cijena ove godine inflacija je uzela maha. U listopadu je njena stopa u SAD-u dosegnula 6,8 posto, a u eurozoni 4,1 posto. Unatoč nekim katastrofičnim najavama u pogledu daljnjeg ubrzavanja inflacije, sve je više umirujućih vijesti i konkretnih signala koji upućuju na to da je razdoblje povišenih stopa inflacije iza nas.

Ugledna savjetnička kuća InvestorPlace uvjerava investitore da se ne trebaju plašiti inflacije. Pozivajući se na aktualne podatke s tržišta, analitičari Investor Placea sumiraju četiri glavna razloga zbog kojih bi u idućoj godini trebalo doći do ublažavanja inflacijskih pritisaka koji su djelovali na potrošačke cijene ove godine.

Opskrbni lanci se poboljšavaju

Glavni pokretač inflacije u 2021. bila su ograničenja u lancima opskrbe uzrokovana pandemijom koronavirusa. Protekle godine proizvodne aktivnosti na tržištima u nastajanju bile su otežane epidemiološkim mjerama socijalnog distanciranja te su stvorile velike nestašice u ponudi. Međutim indeksi menadžera nabave u proizvodnji (PMI), glavni pokazatelji ekonomskog zdravlja proizvodnog sektora, u Rusiji, Indiji, Kini, Indoneziji, Japanu, Maleziji i Vijetnamu dramatično su se poboljšali posljednjih nekoliko mjeseci, signalizirajući poboljšanje proizvodnih kapaciteta na tim tržištima u nastajanju. Premda širenje soja omikron predstavlja novi rizik, analitičari su uvjereni da će se lanci opskrbe u potpunosti normalizirati iduće godine. Time bi se trebao ukloniti jedan od najvećih inflatornih pritisaka.

Sve više tvrtki se automatizira

U kontekstu manjka radne snage i pritiska na povećanje plaća sve više tvrtki okreće se automatizaciji procesa. Prema nedavnom istraživanju Deloittea, oko 73 posto tvrtki u SAD-u krenulo je prema inteligentnoj automatizaciji, što je zapanjujućih 58 posto više od broja prijavljenih u istraživanju iz 2019. Drugim riječima, automatizacija je u porastu u cijelom okruženju, a to je ogromna deflacijska sila koja bi trebala smanjiti troškove i poboljšati produktivnost.

Cirkulacija novca se smanjuje

Jedan od najvećih pokretača deflacije u posljednja tri desetljeća bio je pad cirkulacije novca, tj. tvrtke su trošile novac manje brzo zbog utjecaja tehnologije na povećanje produktivnosti. Ovaj trend i dalje je prisutan. Unatoč usijanoj inflaciji 2021. godine, brzina zaliha novca M2 mjerena omjerom BDP-a i novčane mase M2 u SAD-u nastavila je opadati. Stoga, nakon što popuste kratkoročni pritisci u lancu opskrbe, može se očekivati da će se opadajući pritisci brzine novca ponovno pokrenuti i nastaviti snižavati cijene.

Dugoročni trendovi su važni

Tijekom ove godine vidljive su visoke stope inflacije na godišnjoj razini, osobito zadnjih mjeseci, ali kada se promatraju duža usporediva razdoblja, visoke stope inflacije nisu lako održive. Treba voditi računa o tome da je 2020. stopa inflacije u prosjeku bila ispod dva posto. S obzirom na nisku baznu inflaciju, stope iznad četiri posto zvuče zabrinjavajuće. No u idućoj godini baza će biti viša te su ovogodišnje stope inflacije teže dostupne.

Osim navedenih antiinflacijskih sila, na niže stope inflacije trebali bi utjecati smirivanje cijena sirovina na svjetskim robnim tržištima. Cijena barela nafte, glavnog generatora inflacije, spustila se krajem prošlog tjedna na 70,86 dolara, nakon što je krajem listopada premašila 84 dolara.

Zbog svega navedenog slabljenje inflatornih pritisaka u idućoj godini očekuju i monetarne vlasti vodećih svjetskih gospodarstava.

Američki Fed procjenjuje da će u ovoj godini inflacija u prosjeku dosegnuti 5,3 posto dok bi iduće godine trebala pasti na 2,6 posto. Tome bi trebale pridonijeti i najavljene mjere zaoštravanja monetarne politike. Američka središnja banka planira ubrzati proces ukidanja gospodarskih poticaja i povećati kamatne stope u tri navrata. Očekuje se da će već do svibnja FED povećati kamatne stope s nula posto na 0,25 posto, da bi ih do kraja 2022. godine mogli povećati na 0,9 posto.

Europska središnja banka čak i ne planira zaoštravati monetarnu politiku zbog rasta inflacije, a koja je u eurozoni dosegnula 4,1 posto u listopadu. U ECB-u procjenjuju da će rast cijena usporiti u idućoj godini na 2,2 posto. ‘Inflacija u eurozoni oslabjet će i Europska središnja banka ne bi je trebala kočiti strožom monetarnom politikom jer će naštetiti oporavku gospodarstva od koronakrize’, izjavila je krajem prošlog tjedna predsjednica ECB-a Christine Lagarde.

Ponovila je i da uvjeti za podizanje ključnih kamatnih stopa 'vrlo vjerojatno' neće biti ispunjeni iduće godine.

'Štoviše, i nakon očekivanog završetka pandemijske krize bit će važno da monetarna politika, uključujući primjereno podešavanje kupnje imovine, podupire oporavak i održiv povratak inflacije na našu ciljanu razinu od dva posto', zaključila je Lagarde.