U trećem i početkom četvrtog tromjesečja 2017. u bankarstvu su profilirani trendovi kakve općenito možemo nazvati pozitivnima. Rast portfelja kredita stanovništvu se nastavlja, dok se kod kreditiranja poduzeća zadnjih mjeseci vidi usporavanje što može biti posljedica krize u Agrokoru, pokazuju podaci iz posljednje ovogodišnje kvartalne publikacije Hrvatske udruge banaka – HUB Pregledi koji analiziraju posljednje agregirane podatke hrvatskog bankarskog sektora.

Kamatne stope na kredite su i dalje u padu, a pad je najizraženiji kod stambenih kredita. Pri tome treba imati na umu da se razdoblja pada odnose na mjesece prije odobrenja značajnijih iznosa iz državnog poticajnog programa za mlade. Sada među zemljama članicama europodručja Litva i Latvija imaju više kamatne stope na ovu vrstu kredita, a sve nove države članice izvan euro područja imaju više stope na stambene kredite.

Rast kamatne marže je zaustavljen - povećana je za svega stoti dio postotnoga boda, s 2,83 postotna boda u drugom na 2,84 boda u trećem kvartalu. I dobit banaka je ove godine za oko 45 posto manja u odnosu na 2016. Povrat na kapital se na kraju trećeg tromjesečja kretao oko 5,8 posto, no prosjek će na kraju godine biti niži jer će iz obračuna izaći uspješno zadnje tromjesečje 2016. i ući prvo tromjesečje 2017. kada su neke banke već počele agresivnije ispravljati vrijednosti imovina zbog krize u Agrokoru.

Lošiji rezultat u usporedbi s prošlom godinom se općenito može pripisati ispravcima vrijednosti koji su povezani s krizom u Agrokoru.

Bankarski sustav u Hrvatskoj je izrazito stabilan. Uz kapitalnu adekvatnost od 22,7 posto šesti je po visini toga omjera u EU. U isto vrijeme ima visoko pokriće loših kredita ispravcima vrijednosti (iznad 60 posto), a omjer loših kredita se smanjuje. U trećem tromjesečju 2017. zabilježen je pad na 12,5 posto (s 13,2 posto na kraju drugog tromjesečja). Iza poboljšanja omjera loših kredita, koji je još uvijek relativno visok ali je daleko od historijskog maksimuma od 17,3 posto koji je zabilježen sredinom 2015., stoje prodaje kreditnih portfelja i gospodarski oporavak.

Ako se dodatno uzme u obzir visoka likvidnost, nastavak povoljnog stanja na međunarodnim financijskim tržištima te gospodarski oporavak, hrvatske banke se sada nalaze u fazi zaoštravanja tržišnog natjecanja, visoko kapitalizirane te spremne odgovoriti na svaku zdravu potražnju za kreditima uz kamatne stope koje su, gledano u duljoj vremenskoj perspektivi, najniže u povijesti.