Stanje na hrvatskom bankarskom tržištu znatno se promijenilo u odnosu na razdoblje prije krize. Dok su u zlatna vremena kreditnog buma banke diktirale kreditne uvjete, danas je situacija potpuno drugačija. Potražnja za kreditima je slaba i sve je manje kreditno sposobnih građana, što utječe na pad kamatnih stopa i povoljnije uvjete kreditiranja.

U prilog građanima ide i jačanje konkurencije među bankama. Kao i poduzetnici u drugim djelatnostima, i bankari se danas bore za svakog klijenta pa nisu rijetke i 'nemoralne ponude' usmjerene na preotimanje klijenata.

Konkurenciju je zaoštrila Hrvatska poštanska banka jer je u jeku konverzije kredita u 'švicarcima' u eurske ponudila dužnicima povoljnu mogućnost prelaska na kunski kredit. Kako bi privukla što više bivših 'švicaraca', uz primamljive kamatne stope, ta banka svima koji prebace kredit pokriva troškove solemnizacije ugovora i procjene vrijednosti nekretnine.

U zadnje vrijeme bankari su počeli prilagođavati kreditne uvjete financijskoj snazi klijenata. Nekad je kreditna sposobnost služila samo kao formalni preduvjet za dobivanje kredita, a uvjeti kredita za sve klijente bili su podjednaki. Danas banke pristupaju svakom klijentu individualno pa kreditne uvjete za građane formiraju na sličan način kao i za poduzeća. To znači da oni s višim kreditnim rejtingom ostvaruju povoljnije uvjete kreditiranja od onih sa slabijim rejtingom.

U takvim okolnostima i klijenti koji su dobivali kredite po starim pravilima mogu se izboriti za bolje uvjete, a da bi to ostvarili, moraju ući u pregovore s bankom. Svoje iskustvo ispričao nam je čitatelj tportala koji je nedavno izborio jeftiniji kredit.

Prije pet godina Branko je uzeo stambeni kredit u vrijednosti od 100.000 eura s promjenljivom kamatnom stopom koja je varirala u rasponu od pet do sedam posto, a u zadnjem razdoblju iznosila je 5,5 posto. Kako nije imao većih problema u otplati, nije ni razmišljao o tome da traži povoljnije kreditne uvjete sve dok mu prijateljica koja radi u banci nije bacila bubu u uho. Kada je čula kolika mu je kamatna stopa na kredit, objasnila mu je da uz malo truda može postići puno bolje uvjete.

Savjetovala mu je da ode u nekoliko konkurentskih banaka i prikupi ponude za istovrsni stambeni kredit. Već u prvim kontaktima shvatio je da bi u drugim bankama mogao dobiti povoljnije uvjete. Nakon toga dogovorio je sastanak sa svojom osobnom bankaricom i zatražio da mu banka odobri nižu kamatnu stopu. Bankarica ga je najprije pokušala uvjeriti da to nije moguće, ali na njegovo inzistiranje i prijetnju da će prebaciti kredit u drugu banku rekla mu je da donese ponude drugih banaka i obećala da će razmotriti smanjivanje kamatne stope ako se pokaže da su one povoljnije.

Na kraju je dobio nižu kamatnu stopu za 0,75 posto i postigao uštedu od 300 kuna na mjesečnoj rati, odnosno 54.000 kuna do kraja otplate kredita.

Branko je na sastanke vodio i svoju prijateljicu koja je odradila dobar dio pregovora s osobnom bankaricom. U neformalnom razgovoru nakon postizanja dogovora bankarica joj je spomenula da postoji mnogo dobrostojećih klijenata koji bi mogli postići bolje kreditne uvjete.

Takve klijente bankari zovu 'spavačima' i sretni su što mogu zarađivati na njihovoj neaktivnosti. Međutim, priznala je i da klijenti sve više shvaćaju da su oni ti koji diktiraju uvjete.

Stoga razmislite, možda je i vama vrijeme da se probudite iz sna i posjetite svog bankara.