U Hrvatskoj je sve veća potražnja za drvima za ogrjev, a dok građani sve teže dolaze do cjepanica za grijanje, sektor gospodarenja šumama u Hrvatskoj suočava se s brojnim problemima. Kako je moguće da u šumom bogatoj Hrvatskoj vlada nestašica drva za ogrjev
'S obzirom na strelovit rast cijena i neizvjesnost dostupnosti ostalih energenata,građani se ponovno okreću tradicionalnom grijanju na drva, te potražnja za ogrjevnim drvom jako raste. Već prošle godine potražnja je bila dvostruko veća od količina koje smo proteklih desetljeća prodavali kućanstvima. Uz to, cijena ogrjeva za domaćinstva iz Cjenika HŠ d.o.o. je Odlukom Vlade RH snižena za 20 posto, a i PDV na ogrjev je snižen s 25 na samo pet posto. Upravo je to razlog tolike 'navale' na ogrjevno drvo', izjavio je predjsjednik uprave Hrvatskih šuma (HŠ) Nediljko Dujić za Deutsche Welle.
Iz HŠ-a ističu i kako lokalno na nekim podružnicama ipak može doći do zastoja zbog smanjene dinamike proizvodnje. Razlog su brojni kišni dani i vremenske nepogode koje odlikuju ovu sezonu, ali u ostalim podružnicama ogrjev se navodno prodaje nesmetano.
vezane vijesti
Kako to izgleda u najšumovitijim dijelovima Hrvatske poput Like i Gorskog kotara, pojasnio je nedavno Mario Stilinović, voditelj podružnice HŠ-a u Gospiću. Tamo je od lanjskog kadra drvosječa ostala na radu svega trećina – njih oko 40 od nekadašnjih približno 120. Proizvodnja dakle očito nije smanjena jedino uslijed klimatskih (ne)prilika, nego u velikoj mjeri zbog nedostatka radnika.
Pored toga šumarska i drvna proizvodnja već duži niz godina pokušava izaći na kraj s brojnim problemima. Ilegalna sječa drvnog fonda, prema nekim pokazateljima, poprimila je odavno kritične razmjere, ali oko toga nije poduzeto gotovo ništa. Nadalje, žarište problematičnog eksploatiranja drvnog blaga RH ne odnosi se isključivo na ono koje posjeduje državno poduzeće HŠ, nego i na privatno vlasništvo nad šumama u istoj zemlji.
HŠ tako drži čak tri četvrtine šuma, dok privatnici imaju preostalu jednu, ili otprilike 600 tisuća hektara. No broj tih privatnika se također, prema dostupnim podacima, penje na više stotina tisuća. Pritom veliki dio njih ne živi u Hrvatskoj, pa svoj posjed izdaju na raspolaganje firmama koje se bave sječom i odvozom drva za industriju.
Prošle godine registrirano je gotovo 600 šumskih krađa drva, s tim da omjer tu izgleda obrnuto u poredbi s vlasništvom nad ukupnim fondom. Daleko se najviše krade iz privatnih šuma, iako određene udruge, kao što je primjerice Zeleni odred, nastoji dokazati da se one s državnih površina ne evidentiraju.
Prema njihovu sudu, tomu je tako zbog uhodanog kriminala u velikom javnom sustavu, a privatnici ipak djeluju pojedinačno. Svejedno, zbir njihova djelovanja odaje kaotično stanje, pri čemu nisu kontrolirani poput javnih u obnavljanju nasada i razvoju mlade šume. Glavnina je tih vlasnika usmjerena na ubirane profita iz svog posjeda, o čemu znamo statistiku na globalnoj razini, gdje povrat ulaganja u dotični biznis iznosi nešto više od 10 posto. Ako se zna procjena struke da će do 2030. godine potražnja za drvom narasti za 30 posto, ne čudi trend investiranja u šume, bilo direktnom kupnjom ili preuzimanjem dionica koje postaju jedna od najčešćih metoda u tom poslu.
'S obzirom na to da je šuma ograničen resurs kojim se mora pažljivo i održivo gospodariti, potreban je iznimni balans između samog gospodarenja i potreba kako građana, tako i ugovornih kupaca iz drvne industrije koja, kao i mi, zapošljava velik broj ljudi u ruralnom dijelu Hrvatske i mora imati dovoljno sirovine za neprekinuti rad', zaključno su poručili iz HŠ-a Deutsche Welleu.
To je poduzeće inače glavni snabdjevač drvne industrije sirovinom, i otuda dolazi naglasak na potrebe ugovornih kupaca, mada ne treba iz vida izgubiti potražnju bioenergena. One načelno koriste otpadnu tzv. sječku, ali taj sektor posebno je izvrgnut sumnjama za uništavanje zdravih trupaca.
Državne se nadležne službe zasad ne obaziru na prigovore aktivista o kriminalnom gospodarenju šumskim blagom, a građani čekaju na svoj dio ogrjeva u rastućoj neizvjesnosti, osim što je i njegova cijena osjetno porasla u općem poskupljenju.
Drvo od stabala uništenog u nedavnoj kataklizmičkoj oluji koja je zahvatila velik dio Hrvatske, moglo bi biti tek privremeno i djelomično rješenje. To je vjerojatno imala na umu i vlast Grada Zagreba kad je zatim poručila da će polomljeno drveće u socijalnoj funkciji proslijediti onima koji najteže dolaze do ogrjeva. No oštećenih stabala u Hrvatskoj ipak nema toliko za dugoročno rješenje.
