Upravo je tako nešto nedavno konstatirao i guverner HNB-a Boris Vujčić, kazavši da bi novi lockdown imao vrlo visoku cijenu jer stvara dugove za budućnost, no bitno je, kaže, i što će raditi zemlje u okružju, jer ako one idu na snažne epidemiološke mjere, to će se opet odraziti na nas jer smo mala i otvorena ekonomija.

Što novi val zatvaranja u Europi znači prije svega za hrvatske izvoznike, koji su se do sada pokazali i žilavi i vitalni, objasnio je za Novi list Darinko Bago, predsjednika Upravnog odbora Hrvatskih izvoznika.

Bago podsjeća da je za Hrvatsku, što se izvoza tiče, najznačnije njemačko tržište, a uz Njemačku najviše izvozimo u Sloveniju, Italiju, te Mađarsku. No, svim tim zemljama, veli Bago, najveći partner u izvozu je opet Njemačka.

'Dakle, Njemačka je svojevrsni »hub« za sve te zemlje, prema tome, njeno zatvaranje imat će višestruku posljedicu za Hrvatsku. Svi oni, ponajprije Njemačka, a onda i sve ove zemlje koje sam spomenuo, pokušat će komponente i proizvode koje uvoze supstituirati domaćim proizvodima. Imamo znači dva udara, jedan dolazi izravno od zatvaranja Njemačke kao velikoga gospodarstva, a drugi od svih ovih drugih koji izvoze u Njemačku. Ako pogledate plan Vlade u ovoj i idućoj godini, onda vidite da se očekuje 24-postotni pad izvoza, odnosno toliki negativan utjecaj u odnosu na lanjsku godinu što se izvoza tiče u smislu rasta BDP-a. A ovakav razvoj situacije nikako nam ne odgovara', napominje Bago. Sad je pitanje što ćemo mi učiniti.

Puno se priča i o potrebi uključivanja u nove proizvodne lance u Europi, koja proizvodnju povlači iz Kine. Bago kaže da se u te proizvodne i dobavne lance zaista moramo uključiti, afirmirati se, međutim, to podrazumijeva da imamo jasne programe koji će biti iskomunicirani s hrvatskim gospodarstvom, ali i s našim partnerima, susjednim zemljama. Ističe da su izvoznici bili jako zadovoljni mjerama Vlade do ljeta, koje su imale svoje dvije faze, horizontalnu, te pomoć određenim granama.

'Treća faza ima dva kraka, jedan je nastavak pomoći onima koji su i dalje pogođeni, i to vidimo da Vlada radi, međutim, drugi njen krak trebao bi biti afirmacija izvrsnosti. Ukoliko nemamo programe za izvrsne, Hrvatska će biti osuđena na trajnu stagnaciju. Nažalost, mi te programe nismo vidjeli, osim ako se iza ovih planova možda krije nešto što nismo prepoznali', kaže Bago. Ako pogledate, veli, mjere Vlade koje je donijela i prihvatila, te proračun, dugovi opće države rast će za preko 80 milijardi kuna.

'To će trebati otplaćivati, no to neće moći otplaćivati prosječno gospodarstvo, već gospodarstvo koje stvara novu vrijednost veću od prosjeka. Drugim riječima, to mogu samo izvrsni, a najjači, najbolji dio hrvatskoga gospodarstva su upravo izvoznici. Nama dakle sad predstoji razgovor s Vladom, da rasvijetlimo ima li elemenata potpore, prije svega preko fondova EU-a', rekao je Bago za Novi list.

Ekonomski analitičari koje smo također zvali u vezi s ovom temom oprezni su, no ne i pesimistični.

Tako Damir Novotny kaže da ne treba zaboraviti da u Njemačkoj neće biti potpuna suspenzija svih ekonomskih aktivnosti, lockdown je parcijalan, zatvaraju se određene zone, mjesta bliskih kontakata, a to su uslužne djelatnosti, veliki skupovi i slično. Zatvaranja za proizvodnju i logistiku, veli Novotny, neće biti.

Hrvatskoj je, s obzirom da je potrošnja glavni generator rasta, a PDV puni proračun, važno održati osobnu potrošnju, a to znači i otvorene dućane koji se pune i uvezenom robom. Dostava i prijevoz ne bi trebali biti ugroženi. S druge strane, mjerama se koliko-toliko nastoji održati kupovna moć stanovništva, a porezna rasterećenja, pa i rast dohodaka, također bi trebali pomoći ovoj komponenti BDP-a. No, snažnijeg i kvalitetnijeg rasta neće biti bez investicija, a tu se oslanjamo na EU-sredstva. Veliki pad u 2020. trebao bi bar dijelom biti nadomješten rastom u 2021.

'Europska unija nešto je naučila iz prošlog lockdowna, granice se, kako čujemo, neće zatvarati, nema ni nekih velikih kontrola. Protok roba će biti potpuno omogućen, a protok usluga zatvoren. Skijaške sezone, kako smo navikli, mislim da neće biti', ističe Novotny. (S druge strane, Hrvatska je ljeto ipak donekle iskoristila za izvoz svojih turističkih usluga, op.a.) Novotny veli da će sada, bez obzira na najavu novih zatvaranja u Europi, proizvodnja dalje rasti.

'Konkretno, njemačka ekonomija je dosta robotizirana i automatizirana, a naslanja se i na kinesko tržište koje se oporavlja. Možemo reći da njemačku proizvodnju njihov lockdown neće naročito pogoditi, odnosno njihovi izvoznici još bi mogli i prosperirati zbog bolje situacije u Kini, a onda bi i naši izvoznici, posebice u autoindustriji, koji su uspješno uključeni u iste proizvodne lance, od toga mogli imati koristi', razmišlja Novotny.

Kaže da bi naše proizvođače i izvoznike više mogao pogoditi pad njemačke potrošnje jer su kućanstva počela štedjeti, pa bi pogođena mogla biti naša drvoprerađivačka industrija jer u krizi manje kupuju trajna potrošačka dobra poput namještaja. Kaže da naša Vlada zasad dobro balansira između epidemiologije i ekonomije.

'Hrvatska više ne može preživjeti neki novi veliki lockdown, to bi bio potpuni kolaps svega, i čini se da svijest o tome postoji. Najvažnije je sad brzo reorganizirati zdravstveni sustav da može prihvatiti više pacijenata da se ekonomija ne mora zatvarati', zaključuje Novotny.

Marijana Ivanov, profesorica na Ekonomskom fakulteta u Zagrebu, također ne vjeruje da će lockdown u okruženju izazvati značajniji novi šok za hrvatski izvoz, međutim, ipak ćemo ih, veli, osjetiti, i to prije svega zbog situacije u Njemačkoj, ali i Sloveniji. Očekuje, međutim, da bi autoindustrija sada ipak mogla biti pogođena.

'Dosta smo naslonjeni na klasičnu autoindustriju koja ne raste dinamikom kao električna vozila, dakle u tu novu priču nismo ušli, a u lockdownu pada potražnja za automobilima, tako da bi nas u tom dijelu njemački lockdown ipak mogao pogoditi, odnosno mogao bi smanjiti narudžbe naših proizvođača autodijelova. Šokove ćemo vjerojatno osjetiti i kroz infrastrukturne projekte koji u ovakvim situacijama staju, kao i kroz smanjenu potražnju tih tržišta za trajnim potrošnim dobrima, poput kućanskih aparata, namještaja itd., budući da naše tvrtke proizvode komponente za te proizvode.

Pogođena bi dakle donekle ipak mogla biti metalna industrija, industrija elektroopreme, ali i drvo-prerađivačka te tekstilna, no ne značajno, odnosno ni blizu kao što je to bilo na proljeće. Ovaj put, za razliku od tadašnjeg lockdowna, nisu pokidani lanci nabave sirovina, intermedijarnih proizvoda i drugih inputa za proizvodnju, niti su pokidani lanci isporuke', rekla je Ivanov za Novi list.