Nadamo se da ćemo krizni porez povući i prije kraja iduće godine, najavila je premijerka Jadranka Kosor predstavljajući državni proračun za 2010. u Saboru. Oporba kritizira da je proračun dokaz propalog 'kvazi - liberalnog pokušaja'
Najavila je da će krajem idućeg tjedna Vlada raspisati natječaj za drugi krug privatizacije brodogradilišta. Isto tako, prema njezinim riječima, Vlada je na pragu dogovora s Inom da državi vrati sva dugovanja do kraja ove godine.
To što je oporba u većem dijelu najavila da na proračun neće podnositi amandmane ocijenila je njihovim priznanjem proračuna.
'To u Vladi doživljavamo kao priznanje proračuna, jer se amandmanima nešto traži pa se mora predvidjeti i gdje će se skinuti. Očito su zastupnici razumjeli da se više nema gdje skinuti da se ne ošteti građane i da je ovo uravnotežen proračun', poručila je premijerka sa saborske govornice.
Proračun je izrađen na temelju projekcije gospodarskog rasta u sljedećoj godini od 0,5 posto, dok bi u 2011. on trebao biti 3,5 posto. Planirani prihodi su 112,8 milijardi kuna, što je 1,5 posto više nego ove godine, dok su rashodi 121,4 milijarde kuna, što je 904 milijuna kuna više nego 2009. godine.
'Pozorno ćemo prati prihode i o tome apsolutno voditi računa. Posebni porez je predviđen do kraja iduće godine, ali nadamo se da ćemo ga povući i prije tog roka', rekla je premijerka.
Prema njezinim riječima, Vlada je za iduću godinu značajno racionalizirala rashode, ali više od 87 posto proračuna je unaprijed zadano s obzirom na plaće, mirovine i socijalna izdvajanja.
'Na rashodovnoj strani je i saniranje posljedice rata i agresije, što se često zaboravlja. Sve obaveze prema braniteljima ćemo ispuniti jer oni nisu željeli rat, već su išli u obranu domovine', istaknula je Kosor. Samo na zbrinjavanje povratnika i izbjeglica u proračunu za 2010. namijenjeno je dodatnih gotovo 650 milijuna kuna
Na rashodovnoj strani su i troškovi projekata u sklopu završetka pregovora o ulasku Hrvatske u EU, koji iznose dvije milijarde eura. Od toga je za reformu i modernizaciju pravosudnog sustava namijenjeno dodatnih 112 milijuna kuna, za prilagodbu poljoprivrednog sustava otići će novih 502 milijuna kuna, za uspostavu Šengenskog sustava 234,7 milijuna kuna, za modernizaciju i informatizaciju carine 131,5 milijuna kuna te za jačanje administrativnog kapaciteta dodatnih 150 milijuna kuna.
'Kad govorimo o administrativnim kapacitetima, jasno je da će nam trebati novi ljudi. Oporba predlaže da na ulicu preko noći pošaljemo iz državne službe 20.000 do 30.000 ljudi. To je za nas neprihvatljivo. Prije toga trebamo napraviti programe gdje ćemo s tim ljudima', rekla je Kosor.
Vlada je ove godine išla u dodatno rezanje materijalnih rashoda, prezentacija i svega što nije nužno. Za prezentaciju je 2008. bilo predviđeno 50 milijuna kuna, da bi se to smanjilo na 30 milijuna kuna, a slijedi, najavila je premijerka, i daljnje rezanje.
Najveće uštede u proračunu za iduću godinu odnose se na smanjenje subvencija za 1,2 milijarde kuna, od toga je brodogradnja ostala bez 180 milijuna kuna, željeznica bez 125,3 milijuna kuna, a potpore poljoprivredi smanjene su za 696 milijuna kuna.
Za plaćanje kamata u 2010. godini osigurano je 6,3 milijarde kuna, što je oko milijardu kuna više nego ove godine.
Premijerka je najavila i nove Vladine poteze za daljnje uštede. Tako će se objediniti sva javna nabava, a na današnjoj sjednici Vlade bit će raspisan natječaj za čelnog čovjeka novog Ureda za javnu nabavu.
'Nećemo zapošljavati nove ljude, već će se u njega sliti najbolji ljudi iz drugih ministarstava koji su se bavili javnom nabavom. Kroz objedinjavanje, procjene su, uštedjet ćemo 350 milijuna kuna', istaknula je Kosor.
U izradi je registar zaposlenika u javnom sektoru koji će biti temelj reforme javne uprave, a isto tako Vlada je dala da se, otkrila je premijerka, napravi istraživanje nakon kojeg će se ići u preustroj općina.
'Napravit ćemo jasne kriterije, ali nećemo poništavati rezultate izbora', naglasila je premijerka.
Šuker: 'Otkud zahtjevi za otpuštanjem 20 do 30 tisuća ljudi'
Ministar financija Ivan Šuker naglasio je danas u Hrvatskome saboru da je državni proračun za 2010. rađen prema predviđanjima o gospodarskom oporavku u idućoj godini. 'Sve relevantne financijske institucije predviđaju u idućoj godini gospodarski oporavak', istaknuo je Šuker predstavljajući prijedlog proračuna.
'Jesmo li pri izradi proračuna za iduću godinu trebali ignorirati ta predviđanja, ili na njima graditi svoju projekciju proračuna', upitao je zastupnike, poručivši im da su brojni govorili o bankrotu države, ali da Hrvatska danas 'uredno ispunjava svoje financijske obveze'. Osvrnuo se i na oporbene stavove da je u državnoj upravi od ukupno 84 tisuća zaposlenih prekobrojno njih oko 30 posto.
'Kada se oduzmu zaposleni u vojsci, carini, policiji i u sudstvu, ostane osam tisuća državnih službenika', rekao je i ustvrdio da mu stoga nije jasno odakle zahtjevi za otpuštanjem 20 do 30 tisuća ljudi. Naglasio je pritom da se smanjenje broja zaposlenih ne može napraviti bez sustavne analize, što je, kaže, nemoguće uraditi za 15 dana.
Odgovarajući na oporbene zahtjeve za uvođenjem poreza na imovinu Šuker je poručio da Hrvatska taj porez već ima te da sredstva koja se od njega prikupe pripadaju jedinicama lokalne samouprave. Godišnje to iznosi 5,9 milijardi kuna, rekao je Šuker.
Kajin: 'Proračun za 2010. je velika obmana'
Vesna Pusić je u ime kluba zastupnika HNS-a naglasila da oni neće podržati proračun za 2010. jer u njemu nema radikalnih reformi i rezova.
'Nije mi jasno da li to znači da nas nakon Nove godine čeka rebalans proračuna, ili se odustalo od svih reforma. Kad se traži od građana da štede i kad im je nametnut harač, onda bi bio red da to radi i država', istaknula je Pusić.
Iz godine u godinu, istaknula je ona, prepisuju se u proračun iste stavke, a građanima je sve lošije. Razlog tome je što nemamo gospodarsku strategiju.
'Iz proračuna se nigdje ne može iščitati na osnovu čega se očekuje da će iduće godine gospodarski rast biti 0,5 posto. Koje su to gospodarske grane koje će nas povući iz minusa od šest posto do rasta od pola posto? To se u ovom proračunu ne vidi', poručila je Pusić
Za Damira Kajina iz IDS-a proračun za 2010. je velika obmana. Očekuje se rast prihoda od 1,5 posto, predviđeni su veći prihodi od poreza, a to nije, kaže on, utemeljeno na realnim brojkama.
'Pada kupovna moć, potrošnja, izvoz, industrijska proizvodnja… Ne igrajte se s brojkama!', poručio je vladajućima Kajin.
On očekuje da će Vlada uskoro ukinuti nultu stopu PDV-a na kruh, lijekove, mlijeko i dječje potrepštine i da će na taj način napuniti državni budžet.
Jurjević je u Saboru naglasio da SDP neće predlagati amandmane na proračun jer bi ga mogli samo promijeniti u potpunosti: 'Proračun je izraz politike i života s kojim se mi duboko ne slažemo i on je nepopravljiv.'
Objasnio je da je proračun 'zrcalo društva i identifikacijska karta iza koje možemo vidjeti da se skriva jedan neuspješan model kvazi ili propalog kvazi-liberalnog pokušaja da se sastavi proračun'.
'S obzirom na naše povijesne hendikepe, naviknutost na vođe, sljedbenike i rodijačke i ine predispozicije da se negira ono što tržište nosi samo po sebi... Čudan je to model!' - istaknuo je Jurjević i rekao da se najviše brine za splitski škver jer ima dojam da se 'želi zabiti zadnja brokva na kovčeg u kojem se želi sahraniti brodogradnja'.
'Kosor nije donijela niti jedan težak potez'
Milanka Opačić (SDP) podsjetila je kako premijerka Kosor uvijek govori da je prinuđena na 'teške poteze' pa kaže: 'Teške odluke nisu raspisivanje harača. Zavlačiti ruku u džep građanima nije hrabar potez nego reforme i rezovi koji su potrebni. Nema reda i rješavanja problema. Od brodogradnje, poljoprivrede, socijalnog i zdravstvenog sustava.
Takvih poteza, kaže Opačić, nema niti u projekcijama za 2011. i 2012. godinu 'što dovoljno govori o ozbiljnosti i odgovornosti ove vlade'.
Šuker: Porez na kapitalnu dobit bio bi porez na gubitak
Ministar financija i potpredsjednik Vlade Ivan Šuker odgovorio je na prijedloge oprebe da se ukine komunalna naknada koja se naplaćuje po metru kvadratnom i rekao da se treba pričekati jer 'komunalna naknada mora doživjeti transformaciju'.
'Nitko ne spori da ćemo kvazi-porez na imovinu koji je ostao iz nekih prošlih vremena morati promijeniti, umjesto da se plaća na kvadrat. Nitko to ne spori, ali to je mjera koja treba dugotrajnu pripremu', rekao je Šuker i dodao da su zatražili studiju iz Ekonomskog instituta.
Šuker kaže kako ne smiju zaboraviti da imaju jedan od ključnih zadataka idućih godina a to je povećanje stope izdvajanja za drugi stup mirovinskog osiguranja. Što se tiče prijedloga da se smanji doprinos za zdravstveno osiguranje kaže: 'Pa to je 9 milijardi manje. Nema prostora za to!'
Razmišljao je i o porezu na kapitalnu dobit: 'Porez na kapitalnu dobit bio bi porez na kapitalni gubitak. Možda će jednog dana biti dobitak, ali danas ne. Ponavljam, budimo oprezni kad je riječ o porezu na imovinu, on bi bio prihod za jedinice lokalne samouprave i ne bi imao efekta na proračun.'