Kako bi mogli ispuniti zakonsku obavezu i svoju blagajnu spojiti sa serverom Porezne uprave ugostitelji će morati ispuniti nekoliko osnovnih uvjeta. Treba će im pristup širokopojasnom internetu, blagajna na koju se može instalirati fiskalni softver i digitalni certifikat Financijske agencije (Fine).

'Prema informacijama od naših članova, njih oko trećina nije spojena na internet ili imaju stare blagajne. Znači morat će zatražiti od operatera novu uslugu, kupiti novo računalo i potreban softver, što nisu mali izdaci', kaže Glavina koji se još uvijek nada da će država financijski pomoći najugroženijima.

Žali se i kako Ministarstvo financija i Porezna uprava premalo rade na edukaciji ugostitelja. Na web stranici Porezne uprave mogu se naći samo tehnička objašnjenja koja su, ističe, prvenstveno namijenjena za informatičare, a ne za hotelijere ili ugostitelje.

Na slične probleme upozorava i Mario Miličević, direktor mostarske IT tvrtke Luna.com. Miličević iza sebe ima iskustvo fiskalizacije u BiH i Srbiji, a njegova tvrtka ima veliki broj klijenata i u Hrvatskoj.

Njihov proizvod, program za izdavanje računa Fiskalne blagajne POS Sector namijenjen je prvenstveno za ugostitelje.

Kako nude besplatno savjetovanje na chat im se, kaže Miličević, javlja veliki broj vlasnika kafića i restorana iz Hrvatske.

'Na osnovu toga mogu vam reći da vlada poveći kaos za što je kriva slaba educiranost. Ugostitelji još dan danas ne znaju što su to fiskalne blagajne. Misle da je to uređaj, a riječ je o softveru, odnosno certificiranom programskom rješenju. Mnogi sumnjaju da će se fiskalizacija uopće provesti, da će stvar profunkcionirati. Moguće je kako iz tog neznanja u prosincu krene potpuna panika', upozorava Miličević.

Krivac za neinformiranost među korisnicima, smatra, je prekomplicirani jezik koji koriste državne institucije uključene u fiskalizaciju, Ministarstvo financija i Fina.

'Nije nađen modus po kojem bi svima bilo jasno o čemu se priča. Barem da su naveli osnovne korake što se treba napraviti', objašnjava Miličević.

Tako se svuda govori kako digitalni certifikat koji izdaje Fina na pet godina košta 300 kuna. Ali zaboravlja se navesti kako će korisnik morati platiti još 80 kuna ako nije registriran u sustav PKI (infrastruktura javnog ključa) jer bez toga ne može dobiti certifikat.

'Ugostitelj koji to ne zna, kad dođe po certifikat, imat će dojam kako mu samo žele uzeti još novca', kaže Miličević.

Ukupni trošak uvođenja fiskalnih blagajni za pojedine korisnike bit će povelik teret, a iz neznanja ti izdaci mogu još samo narasti. Jedna od takvih zamki je dezinformacija kako se na sva stara računala ne može instalirati potreban softver i da za nova nužno treba potrošiti između 3.000 i 3.500 kuna.

'Sasvim su dovoljna računala pet-šest godina stara s jednog GB rama i dva GHz procesorom. Takva rabljena računala koštaju između 1.200 i 1.500 kuna', savjetuje Miličević.