Slabljenje eura na međunarodnom tržištu u odnosu na dolar utječe na slabljenje kune u odnosu na dolar, zbog čega bi hrvatske kompanije trebale razmisliti o hedgiranju novčanih tokova koji nisu u kunama i eurima, istaknuli su Constantin Cesnovar, izvršni direktor riznice Hypo Alpe-Adria banke, te Marko Badurina, specijalist za trgovanje vrijednosnicama Volksbanke, na javnom predavanju magazina Banka
Što je sve utjecalo na slabljenje europske valute, na kojim bi se razinama tečaj eura mogao kretati u sljedećem razdoblju te kako jačanje dolara utječe na hrvatsko gospodarstvo, pitanja su kojima su se bavili Constantin Cesnovar i Marko Badurina
Obojica smatraju da bi se zbog jačanja dolara prema kuni hrvatske kompanije trebale zaštititi od valutnog rizika putem hedgiranja. Građani u velikoj mjeri imaju kredite s valutnom klauzulom u švicarskom franku, i sada su svi naučili, iako možda prekasno, o potrebi hedgiranja, kazao je Badurina za rekordno jačanje franka u odnosu na euro, zbog čega je kredite u švicarcima građanima postalo sve teže vraćati. Neki gospodarstvenici također ne obraćaju pozornost na valutni rizik i smatraju ga pitanjem sreće ili rizikom poslovanja.
Do kraja godine tečaj eura u odnosu na dolar većina ekonomista predviđa u rasponu od 1,08 do 1,38 - Cesnovar prognozira 1,1, dok ga Badurina locira između 1,15 i 1,20 dolara za euro. Dva fenomena utječu na veliku volatilnost tečaja: kratkoročni poput izjava političara i čelnika središnjih banaka, kao i podaci o nezaposlenosti, dok su dugoročni BDP i inflacija, navodi Cesnovar.
U području dugoročnih fenomena vidljiv je značajan raskorak između BDP-a eurozone i SAD-a. U prvom kvartalu američki je porastao 2,5 posto na godišnjoj razini, a eurozone 0,6 posto. Analitičari očekuju nastavak istog trenda, po kojemu bi u drugom kvartalu američki BDP imao 3,1 posto rasta, a europski 1,45 posto.
Cesnovar smatra da bi se euro mogao brže oporaviti kad bi bilo odlučnijih stavova čelnika eurozone. Promjena će biti, pa će u nadolazećem razdoblju europsko gospodarstvo raditi na pojačanoj transparentnosti podataka, gdje će veću ulogu nego dosad imati Eurostat.
Doći će i do nove regulacije rejting agencija, koje bi trebale davati i savjetodavne usluge, odnosno reći kako se pojedini rejting može popraviti. Traži se i uspostava europske agencije koja bi strogo nadzirala i kažnjavala rejting agencije, ako utvrdi da se neutemeljeno nekome smanjuje ili povećava kreditni rejting. Špekulante će se pokušati obeshrabriti poreznim opterećenjima.
S druge strane, priča Badurina, slabljenje eura neki ministri financija zemalja eurozone promatraju kao pomoć gospodarskom oporavku i kompenzaciju smanjenja proračunske potrošnje. U prvom kvartalu ove godine izvoz eurozone povećan je 2,5 posto, što neki objašnjavaju upravo slabljenjem eura. Nositelji monetarne politike EU zasad su rezervirani u pogledu intervencija na deviznom tržištu, ECB je ipak nešto sporiji od američkog FED-a, konstatira Badurina.
Na pitanje je li moguće da neke zemlje izađu iz eurozone Cesnovar odgovara kako je to de facto nemoguće zato što bi to značilo da bi morale izaći i iz Europske unije. Propast eurozone značio bi propast Europske unije, a to je nešto što će svi pokušati izbjeći. Euro je tu da ostane, kao i Europska unija, zaključuje i Badurina.
