Globalno gospodarstvo već se suočava s inflacijom povezanom s klimom, što će pridonijeti strelovitom rastu cijena i dugom razdoblju niskih povrata ulaganja, rekao je Tangen u intervjuu za Financial Times.

Inflaciju će biti teško srušiti, ustvrdio je. S oko 1,3 bilijuna dolara imovine, norveški državni fond kojim upravlja najveći je na svijetu.

Prema Tangenu, klima utječe na tržište hrane, a rast cijena maslinovog ulja, krumpira i kave on vidi kao znakove da bi cijene hrane mogle potaknuti inflaciju u narednim godinama. Jedan od razloga za to su sve češće ekstremne vremenske nepogode koje mogu utjecati na žetvu i opskrbne lance.

Po mišljenju čelnika fonda, osim cijene energetske tranzicije, tu je i cijena preokreta u procesu globalizacije, a koja je desetljećima držala troškove proizvodnje niskima.

Čelnik norveškog državnog mirovinskog fonda već neko vrijeme upozorava na upornu inflaciju.

Za ulagače, kaže Tangen, to bi moglo značiti da će prinosi biti niski tijekom sljedećeg desetljeća jer cijene i kamatne stope ostaju visoke.

Anketa koju je u siječnju provela tvrtka za savjetovanje o menadžmentu PwC među izvršnim direktorima više od 4400 svjetskih kompanija pokazuje da je problem prepoznat. Prema tome, većina vrhunskih menadžera očekuje da će klimatske promjene imati utjecaj na profil troškova u sljedećih 12 mjeseci.

Otprilike 50 posto njih pretpostavlja da će utjecaj biti umjeren, velik ili čak vrlo velik, a ti povećani troškovi mogli bi dodatno potaknuti inflaciju.

Britanski ekonomist Charles Goodhart već je u veljači 2021. prognozirao trajno višu inflaciju. Razlozi koje on navodi uključuju smanjenje procesa globalizacije i starenje stanovništva, kao i skupu borbu protiv klimatskih promjena.