Prosječna neto plaća za veljaču isplaćena u ožujku dosegnula je 1106 eura, što je za 118 eura ili 11,8 posto više u odnosu na veljaču prošle godine. Kada se uračuna inflacija, realna prosječna plaća oslabila je 0,2 posto na godišnjoj razini.

S obzirom na to da stopa inflacije već nekoliko mjeseci stagnira, a nominalne plaće su zadržale trend rasta, došlo je do smanjenja jaza između rasta inflacije i plaća te posljedično do jačanja kupovne moći građana.

O tome svjedoči podatak da je prosječna plaća za prosinac bila realno za 4,3 posto niža na godišnjoj razini, a sada ta razlika iznosi samo 0,2 posto.

Na snažan rast plaća u ovoj godini utjecalo je nekoliko čimbenika. Stanje na tržištu rada i dalje karakterizira kronični nedostatak radne snage, što stvara pritisak na povećanje plaća. A kako je privatni sektor u prošloj godini ostvario dobre poslovne rezultate, velik dio poslodavaca imao je prostora za njihovo podizanje. Ohrabrujući faktor je i makroekonomska stabilnost te činjenica da i dalje nema naznaka recesije.

Značajan utjecaj imalo je i osjetno povećanje minimalne plaće za 12,5 posto, na 700 eura bruto, odnosno 560 eura neto.

Velik pritisak na rast plaća dolazi i iz javnog sektora, u kojem su sindikati pokrenuli novi krug pregovora o povišicama. Veće plaće traže svi, od radnika u komunalnim tvrtkama do liječnika i sudaca.

Treba naglasiti da su Vlada i sindikati javnih i državnih službi u listopadu prošle godine potpisali dodatke kolektivnim ugovorima kojima je dogovoreno povećanje plaća za šest posto od 1. listopada i dva posto od 1. travnja ove godine.

Zahvaljujući navedenim povišicama i promjenama koeficijenata za pojedine službe, plaće u javnom i državnom sektoru nisu zabilježile značajniji realni pad. Prema podacima za veljaču, prosječna plaća u javnoj upravi dosegnula je 1254 eura te je u odnosu na prošlogodišnju veljaču bila realno u minusu za samo 0,8 posto.

Nešto veći realni pad bilježe zdravstvo i socijalna skrb (-1,8 posto; 1288 eura) te obrazovanje (-2,0 posto; 1153 eura).

Kada se promatra cjelokupno gospodarstvo, najnoviji val povišica podigao je plaće u pojedinim djelatnostima iznad razine inflacije.

Tako je prosječna plaća za veljaču bila realno veća na godišnjoj razini u 10 od 19 grupa djelatnosti. Među pobjednicima ističu se najbolje plaćeni ITC sektor s realnim rastom prosječne plaće od 2,5 posto (na 1527 eura) te dobrostojeće djelatnosti financija i osiguranja s rastom od 4,6 posto (na 1546 eura).

Skok minimalne plaće utjecao je i na poboljšanje položaja najslabije plaćenih djelatnosti. Tako je prosječna plaća u administrativnim i pomoćnim uslužnim djelatnostima (čišćenje, zaštitarstvo, pozivni centri) porasla za tri posto (na 867 eura).

U pozitivno područje isplivali su i druge deficitarne uslužne djelatnosti, poput građevinarstva, ugostiteljstva i turizma te maloprodaje.

Među gubitnicima ostala je prerađivačka industrija s realnim padom prosječne plaće od 3,8 posto. No u ovom sektoru, koji zapošljava najveći broj ljudi, postoje velike razlike od grane do grane. Tako je, primjerice, farmaceutska industrija zabilježila realni rast prosječne plaće od 9,3 posto dok je u proizvodnji motornih vozila prosječna plaća realno pala za 11,6 posto.