Zapisnik sa sastanka Federalnih rezervi SAD-a u ožujku 2022. pokazao je nelagodu zbog toga što se mislilo da će 'znatna' povećanja plaća potaknuti više cijene.

U Velikoj Britaniji rasprava je bila još otvorenija, a dužnosnici ministarstva financija javno su govorili da postoji inflacijski rizik zbog radnika koji očekuju da će plaće držati korak s rastom cijena. Guverner Bank of England Andrew Bailey čak je otišao toliko daleko da je pozvao na 'suzdržanost u pregovaranju o plaćama', a sličnu molbu uputio je i njemački ministar financija.

Stručnjaci su bili zabrinuti zbog takozvane spirale plaća i cijena. To se događa kada radnici očekuju da će inflacija nastaviti rasti pa inzistiraju na većim plaćama da bi držali korak s rastom cijena.

Poduzeća tada podižu cijene dobara i usluga kako bi pokrila veće troškove rada, a u isto vrijeme radnici imaju više raspoloživog dohotka za povećanje potražnje. To stvara inflatornu petlju ili, jezikom ekonomista, 'učinke druge runde'.

Neki ekonomisti smatraju da se to dogodilo 1970-ih, kada je inflacija dosegla 23 posto u Velikoj Britaniji, i 14 posto u SAD-u 1980.

Spirala plaća i cijena nije vidljiva

Iako zabrinutosti još uvijek nisu potpuno nestale, činjenica je da se spirala plaća i cijena nije dogodila u zadnjih 18 mjeseci, tijekom kojih se inflacija usijala u većem dijelu svijeta.

Zapisnik Europske središnje banke za ožujak, objavljen u četvrtak, kaže da su plaće 'imale samo ograničen utjecaj na inflaciju u posljednje dvije godine'. Ministrica financija Janet Yellen također je rekla da ne vidi spiralu plaća i cijena u SAD-u.

Do sličnih zaključaka došla je i Hrvatska narodna banka analizirajući povećanje cijena u Hrvatskoj pomoću deflatora BDP-a, koji obuhvaća cijene osobne potrošnje, državne potrošnje, investicija i izvoza.

Prema tim indikatorima, udio plaća u inflaciji iznosi 1,5 posto. Porezi su je napumpali za 2,2 postotna boda, a glavni uzrok porasta inflacije je profit tvrtki koji sudjeluje s 5,1 postotnim bodom u ukupnoj inflaciji. Udio profita je, prema HNB-u, znatno veći nego u drugim zemljama Europske unije.

MMF: Imamo krizu troškova života

Na proljetnom zasjedanju Međunarodnog monetarnog fonda, glavni ekonomist grupe Pierre-Olivier Gourinchas rekao je za CNBC da spirala plaća i cijena nije nešto što ga brine u pogledu izgleda za globalni gospodarski rast.

'Ono što smo vidjeli u prošloj godini jest da cijene rastu vrlo brzo, ali plaće nisu porasle ni približno toliko, i zato imamo krizu troškova života', rekao je Gourinchas nakon što je primijetio da je temeljna inflacija ostala visoka u mnogim zemljama, a u nekim slučajevima se i dalje povećava.

'Trebali bismo očekivati da će plaće na kraju sustići inflaciju te da će se realni prihodi ljudi oporaviti', rekao je. Pritom naglašava da su prihodi poduzeća 'rasli brže od troškova, pa marže imaju prostora za apsorbiranje rastućih troškova rada'.

I u izvješću Europske središnje banke iz ožujka stoji kako je njihova analiza pokazala da je 'povećanje korporativnih profita bilo znatno dinamičnije od rasta plaća'.

Rasprava o spirali profita i cijena

Sada se razbuktala rasprava o tome kako korporativni profiti doprinose inflaciji. U nedavnoj bilješci ekonomisti iz ING-a osvrnuli su se na Njemačku, u kojoj je inflacija sve više problem na strani potražnje. Upozoravajući da se takozvana 'inflacija pohlepe' ne može dokazati i da postoje varijacije po sektorima, napisali su da postoje znakovi da su tvrtke podigle cijene iznad porasta svojih ulaznih troškova te da se 'od druge polovice 2021. nadalje značajan udio u porastu cijena može objasniti većim profitom poduzeća'. Oni to nazivaju spiralom profita i cijena.

Predsjednik nizozemske središnje banke Klaas Knot u prosincu je pozvao tvrtke da povećaju plaće radnicima i rekao da će povećanje plaća od pet do sedam posto u sektorima koji si to mogu priuštiti, u kombinaciji s državnom potporom za račune za energiju, pomoći u ravnoteži učinaka inflacije umjesto da je potakne.

Kristin Makszin, docentica političke ekonomije na Sveučilištu Leiden, slaže se s time. Rekla je za CNBC da, iako i plaće i cijene rastu, ne možemo zanemariti vanjske čimbenike koji pokreću plaće, uključujući ograničeno tržište rada i smanjenu ponudu roba.

'Nije da se spirala plaća i cijena ne bi mogla dogoditi, ali ona nije ni na popisu zabrinjavajućih čimbenika u odnosu na one za koje znamo da su problematični', rekla je.

Ključni mehanizam koji bi potaknuo spiralu plaća i cijena, pregovaračka moć radnika, oslabljen je jer sindikati imaju manju moć nego 1970-ih, dodao je Makszin.

Ali zbog skučenog tržišta rada ljudi mogu jednostavno odbiti raditi, a to je područje kojim se kreatori politika moraju pozabaviti, rekla je. 'U SAD-u su u sektorima kao što je ugostiteljstvo plaće dramatično porasle, ali to je ispravilo mnoga desetljeća slabo plaćenog rada, u kojima je radna snaga bila zamjenjiva', dodaje.

Za Kamila Kovara, ekonomista u Moody's Analyticsu, scenarij spirale plaća i cijena uvijek se smatrao rizikom, no ne nužno vjerojatnim. No i on smatra da je, kako vrijeme prolazi, postalo jasno da se to ne događa.

Iako će vjerojatno prilično brzo rasti u Europi, 'još dosta prostora da plaće sustignu cijene, a da bismo došli do spiralne situacije, trebalo bi se dogoditi nešto potpuno drugačije', rekao je. Realne plaće u Europi toliko su niže nego prije pandemije da bi se mogle povećati za dodatnih 10 posto bez odlaska u 'opasnu zonu', zaključuje Kovar.