Najveća njemačka klaonica zatvorena je već tri tjedna, njenih 1500 radnika pozitivno je na koronavirus, a cijela regija s 600.000 stanovnika bila je u karanteni koja je ukinuta tek ovaj tjedan. Zatvaranje klaonice srušilo je cijene svinjetine na njemačkim robnim burzama s 1,66 eura (12,45 kuna) cijena je pala 1,47 eura (11,02 kune), upozorilo je tamošnje udruženje proizvođača i koje apelira da se klaonica, koja će biti zatvorena još ovaj tjedan, otvori što prije.

Cijene svinjetine u Hrvatskoj najviše su ovisne u cijenama na njemačkim burzama jer naša burza hrane ne postoji, objašnjava nam Goran Jančo, predsjednik Središnjeg saveza udruga uzgajivača svinja Hrvatske, koji potvrđuje da su cijene prateći stanje u Njemačkoj, blago pale i u Hrvatskoj.

'Paradoksalna je to situacija, jer su cijene svinja pale, dok su cijene mesa u trgovinama iste', kaže nam Jančo te objašnjava: 'Uzgajivači u Njemačkoj jako su ovisili o klaonici Toennies, kao što cijela Njemačka ovisi o nekoliko velikih klaonica koje otkupljuju svinje od farmera'.

Žalosno je, kaže, što stanje nije ništa bolje u Hrvatskoj u kojoj otkup svinja ovisi o desetak velikih klaonica. 'Problem sličan njemačkom mi smo mogli imati kada je vlasnik klaonice Ravlić iz Osijeka (Mario Ravlić, op.a.) objavio da ima koronavirus. Kada bi on zatvorio, uzgajivači iz Osijeka i okolice ne bi imali kome prodati, a ništa bolje nije niti u ostatku Hrvatske gdje praktički svaka županija ovisi o jednoj velikoj klaonici', kaže nam Jančo.

Došli smo tako u situaciju u kojoj bi mnogi uzgajivači nastradali i prodavali svinje s gubitkom (što naravno potrošači ne bi osjetili na jeftinijim cijenama mesa) samo ako se koronavirus uvuče u jednu od deset velikih mesnica, što je prema sadašnjem tempu širenja virusa samo pitanje vremena jer se virus bez puno problema širi bolnicama i domovima umirovljenika.

'Hrvatska je pogriješila kada su postroženi kriteriji za male klaonice zbog čega danas imamo jednu klaonicu po jednoj županiji. Time su s tržišta nestali i mnogi mali uzgajivači jer mnogi više nisu imali kuda sa svinjama. Mi smo predlagali Ministarstvu poljoprivrede da se pravilnik o klaonicama dodatno fleksibilizira i da ih se stavi pod veterinarski nadzor uz poštivanje svih higijenskih standarda', zaključuje Jančo i poručuje da su postroživanjem uvjeta s uzgojem prestali i brojni mikro proizvođači kojima se ne isplati voziti jednu, dvije ili tri svinje u veliku klaonicu.

Inače, broj svinja težih od 110 kilograma u proteklih pet godina u Hrvatskoj je pao s 186.000 na 168.000, dok je ukupan broj svinja u proteklih pet godina pao s 1,2 na samo milijun. Zemlje poput Mađarske i Srbije imaju po tri milijuna svinja, dok površinom usproredive Belgija, Danska i Nizozemska imaju šest, odnosno po 12 miljuna komada svinja. Pritom na umu treba imati da Hrvatska u proteklih 20 godina proizvodi dovoljno tek oko polovice svinjetine za domaće potrebe, dok se ostatak nadomješta uvozom.