'Sve ovisi o tome u kojem će se obimu bolest proširiti, što kod nas, što u zapadnoj Europi. Ako dođe kod nas i bude lokalizirana, mislim da neće imati utjecaj na cijenu svinjetine. Velik problem će biti pojava u primjerice Nizozemskoj ili Danskoj, velikim izvoznicima svinjetine na Daleki istok. Onda se zatvaraju te pozicije i tržište će biti ugroženo', objašnjava za tportal situaciju s pojavom afričke svinjske kuge (ASK) uzgajivač svinja i veterinar Goran Jančo, aktualni predsjednik Središnjeg saveza uzgajivača svinja Hrvatske.

Zasad u Hrvatskoj nije zabilježen slučaj ove bolesti kod domaćih i divljih svinja, ali su na snazi preventivne mjere jer je ASK potvrđena u zemljama u okruženju, Mađarskoj i Srbiji. U Belgiji su, kako se navodi na službenim stranicama Uprave za veterinarstvo, preventivno usmrćene 5222 svinje na 22 farme u zaraženom području. Iako postoje i druge bolesti svinja koje mogu uzrokovati velike štete, zbog ASK se odmah zatvaraju granice, a dolazi i do velikih ekonomskih šteta jer se gubi tržište.

'U strahu smo, živimo na kredit. Ako se bolest pojavi kod nas, onda nema prometa i ruke su nam vezane. Tražit ćemo od Ministarstva poljoprivrede da stavi moratorij na otplatu kredita. Mislim kako je to i bankama u interesu jer ako nam se otplata zamrzne na određeno vrijeme, ako pristanu na to, onda će se još naplatiti. A ako ne, onda nitko neće imati koristi, banke se neće moći naplatiti, niti mi dalje poslovati', tumači dalje Jančo.

Kanadske svinjogojce, primjerice, poharala je kuga i uzrokovala štetu od oko 30 milijardi dolara, navodi se na stranicama Uprave za veterinarstvo. Prema Europskom sustavu za prijavu bolesti životinja (ADNS) u Europskoj uniji, uključujući Ukrajinu, prošle godine bilo je 1449 izbijanja afričke svinjske kuge u domaćih svinja, a godinu prije prijavljeno je samo 265 izbijanja ove bolesti. Epidemija hara još od 2014., a njome je zahvaćeno više od pola milijuna domaćih svinja, dok je ukupan broj veći zbog preventivnog usmrćivanja domaćih svinja u zaraženoj zoni.

Nedovoljni i za sebe

'Proizvodnja svinja u Hrvatskoj izuzetno je loša, negdje smo na 30 do 40 posto samodostatnosti. To je jako malo. Ako se bolest pojavi, još će i pasti i taj broj. A hoće li porasti cijena svinjetine, ne znam. Ne vjerujem da će cijena svinjetine porasti zbog nedostatka mesa, nego trgovačkih igara', komentira situaciju za tportal Matija Brlošić, aktualni član Upravnog odbora Hrvatske poljoprivredne komore.

Ovaj nekadašnji istaknuti seljački vođa kaže kako cijene svinjetine u Europi već rastu te da se više ne može uvesti jeftino prase.

'Proizvođači se boje, posebice oni koji su otvorili nove farme i zadužili se. Nije stvar u tome što će svinje otići na uništenje, nego što gube genetiku koju će teško ponovno postići jer im za to treba između pet i deset godina da se vrate na poziciju na kojoj su danas. Svinjogojstvo se brzo može oporaviti, ali genetika baš i ne. I to je problem', ukazuje Brlošić.

U ovogodišnjem proračunu Europske unije predviđeno je 14,3 milijuna eura za kontrolu i iskorjenjivanje ASK-a, od čega najviše za Poljsku, 4,2 milijuna eura, Rumunjsku, 3,4, te za Slovačku 1,7 milijuna eura. U posljednjih pet godina, od 2013. do 2018., EU je u iskorjenjivanje ove bolesti uložio gotovo 60 milijuna eura, točnije 59,2 milijuna eura. U Rumunjskoj je provedeno takozvano preventivno usmrćivanje domaćih svinja te je usmrćeno više od 50.000 svinja na 7500 farmi. Lovno-gospodarska osnova za 2018./2019. povećana je s 53 tisuće za još dodatnih 28 tisuća, a populacija divljih svinja procijenjena je na 117 tisuća.

'Pojavi li se bolest u Hrvatskoj, a kako smo ionako loši u proizvodnji, dva puta ćemo biti pogođeni. Ulaskom u EU zabranjeno je cijepljenje svinja i sad taman kad je isteklo tih pet godina da možemo izvoziti svinjetinu, a došlo je i do malog oporavka domaćeg svinjogojstva, pojavi li se bolest, opet će doći do zabrane. To je veliki udarac za stočarstvo', poručuje Brlošić.