Time je agencija snizila rejting za jednu razinu, pa on ostaje u kategoriji 'nižeg srednjeg rejtinga'. Snižena je i procjena za tranfere i konvertibilnost, s 'A-' na 'BBB+' a potvrđen je važeći rejting za kratkoročno zaduživanje u domaćoj valuti 'A-3'.

Prognoza je negativna, što znači da bi agencija u sljedeće dvije godine mogla ponovno sniziti rejting bude li fiskalna konsolidacija sporija no što u S&P's-u očekuju, te ako strukturne reforme ne potaknu gospodarski rast i ne rezultiraju boljom fiskalnom izvedbom. Razlog za sniženje moglo bi biti i pogoršanje vanjske likvidnosti, navode u agenciji.

'Sniženje rejtinga odražava našu ocjenu o pogoršanoj fiskalnoj poziciji Hrvatske i nastavljenoj niskoj razini fleksibilnosti pri financiranju na inozemnim tržištima', ističe analitičar S&P'sa Marko Mrsnik.

S obzirom na pad hrvatskog BDP-a u prošloj godini za gotovo šest posto, smatramo da će utjecaj recesije u ovoj godini vjerojatno biti snažniji no što smo ranije očekivali, ističu u agenciji.

Sada očekuju da će se hrvatski BDP u ovoj godini smanjiti za 1,7 posto, u odnosu na ranije prognozirani pad za 0,5 posto, što znači da će se odužiti proces hrvatskog izjednačavanja s prosjekom Europske unije.

Konkurentnost Hrvatske i dalje ograničavaju veliki javni sektor, visoka porezna opterećenja, slaba poslovna klima i relativno niska stopa participacije radne snage, koja je u 2010. službeno procijenjena na oko 53 posto, navode u Standard & Poor'su.

Iako i dalje smatraju da bi proces pristupa Hrvatske Europskoj uniji mogao funkcionirati kao oslonac restrukturiranju gospodarstva i rastu, čini se da dosada to nije bio slučaj, budući da je nekoliko hrvatskih vlada odgađalo reforme koje bi trebale otkloniti strukturne slabosti gospodarstva, upozoravaju u Standard & Poor'su.

Neočekivano duboka gospodarska recesija i politički manevri uoči općih izbora, koji će biti održani u drugoj polovini iduće godine, potaknuli su po mišljenju S&P'sa vladu da značajno oslabi raniju fiskalnu politiku, zbog čega će proračunski manjak u ovoj godini porasti na oko 5,8 posto BDP-a, u usporedbi s ranije prognoziranih 3,6 posto.

U idućoj godini predizborna klima mogla bi dodatno oslabiti spremnost vlade da ustraje u početnoj fiskalnoj strategiji i fiskalnim ciljevima. Stoga u agenciji predviđaju da će proračunski manjak u 2011. blago porasti, budući da se neće poduzimati dodatne mjere u smjeru njegova smanjenja, procjenjuju u Standard & Poor's-u.

S obzirom na izostanak sveobuhvatnih reformi javnih financija, strukturni izazovi, poput velikih troškova plaća u javnom sektoru i visoke razine socijalnih transfera, ostaju uglavnom neriješeni, a nije još ni restrukturirano odnosno privatizirano ni nekoliko tvrtki u državnom vlasništvu koje gomilaju gubitke, napominju u agenciji.

Procjenjuju da će s obzirom na proračunske manjkove nekoliko godina zaredom i preuzimanje duga brodogradilišta udio duga središnje države u hrvatskom BDP-u u 2012. dosegnuti oko 52 posto, u odnosu na 35 posto u 2009.

Među faktorima koji bi mogli pozitivno utjecati na rejting u agenciji izdvajaju konsolidaciju proračuna, smanjenje duga, reforme koje bi poboljšale konkurentnost i poboljšanje u vanjskoj izvedbi.