Podsjetimo najprije da je uz presudu Vrhovnog suda donesen zaključak da su banke u određenim razdobljima povrijedile kolektivne interese i prava potrošača korisnika kredita sklapanjem ugovora o kreditu, koristeći u njima nepoštene i ništetne ugovorne odredbe - ugovaranjem valute uz koju je vezana glavnica u švicarskom franku (valutna klauzula), a da se o tome nije pojedinačno pregovaralo.

Što to zapravo znači

Ova presuda ne znači da je ugovor s valutnom klauzulom bio ništetan, već da su nepoštene i ništetne odredbe one o varijabilnoj kamatnoj stopi te da se o valutnoj klauzuli nije posebno pregovaralo.

Tužitelji u pravilu traže da se izračun odštete za preplaćene kamate temelji na primjeni početne kamatne stope određene prilikom sklapanja ugovora, što znači da svako povećanje kamatne stope u odnosu na prvobitnu znači preplatu. To je iznos koji građani mogu potraživati od banaka.

Koliko se točno novca može dobiti

Ovisi to od slučaja do slučaja, kao što u cijeloj ovoj zbrci sve ovisi o pojedinačnim odlukama i iznosima podignutog kredita.

Ako je netko dignuo kredit od 100.000 franaka za kupnju stana, procjenjuje se da bi odšteta mogla iznositi oko 100.000 kuna, od čega 20 posto otpada na odštetu za promjenjive kamate, a 80 posto na odštetu za nepregovaranje o valutnoj klauzuli.

Kako izgleda prosječna tužba i na što se sve treba pripremiti

Građanin koji odluči tužiti banku zbog nepoštenih odredbi ugovora i povrata kamata mora biti spreman na dugogodišnje parničenje jer svi slučajevi kreću s prvostupanjskih sudova.

Uz troškove suda potrebno je platiti financijskog vještaka koji će utvrditi je li i kolika je šteta uopće napravljena, a sve u svemu ti se troškovi kreću od 5000 do 10.000 kuna te u slučaju gubitka tužbe mogu biti i viši, što je zapravo glavni razlog za to što se građani ne odlučuju na pojedinačne tužbe.

Kakve su vam šanse da dobijete na sudu

Ovo je pitanje od milijun dolara, no upravo zbog presude Vrhovnog suda u utorak u udruzi Franak vjeruju da je otvoren put za masovne tužbe građana i njih bi po njihovoj procjeni moglo biti i više od 100.000. Zasad masovnih tužbi nije bilo, a samo se procjenjuje da ih je pokrenuto oko 2000.

Sudska praksa do sada je bila prilično neujednačena i dio sporova dobili su potrošači, a dio banke, zbog čega se mnogi ne usude tužiti jer su takvi sporovi dugotrajni i skupi, dok su neki građani procijenili da im se u taj posao uopće ne isplati ulaziti. Kada je riječ o preplaćenim kamatama, dio građana odustao je od tužbe jer im je izračun pokazao da je preplata mala ili je opće nema, pogotovo u slučajevima stambenih kredita koji su još u otplati, a kod kojih je trenutna kamatna stopa niža od početne.

Hoće li nakon presude Vrhovnog suda doći do masovnih tužbi

To još uvijek nije izvjesno. Osim neujednačene sudske prakse i prvostupanjskih sudova koji su do sada presuđivali u korist obiju strana, banke tvrde da se po odluci Vrhovnog suda zapravo ništa ne mijenja - svi oni koji su iskoristili mogućnost konverzije i pretvorili svoje kredite u francima u kredite u eurima već su de facto obeštećeni i stoga ne postoji nikakva osnova za daljnje odštete, barem ne na individualnoj razini, te im je otvorena samo mogućnost kolektivnog postupka.

Kakve su šanse građana koji nisu prihvatili konverziju

Po pitanju kredita u CHF-u koji su ranije otplaćeni ili uopće nisu konvertirani situacija je još složenija. Građani imaju pravo na tužbe, ali postoje dvojbe oko rokova zastare.

Naime, pravno je nejasno prekida li kolektivna tužba zastaru ili ne - još uvijek nije odlučeno o tome. To jednostavno znači, neovisno o odluci Vrhovnog suda, da je još uvijek otvoreno pitanje koji broj klijenata ima pravo tužiti banku, odnosno koje se vrijeme otplate kredita može utužiti.

Što će poduzeti banke

Banke ne sjede skrštenih ruku. Istog dana kada je Vrhovni sud donio presudu Hrvatska udruga banaka rekla je da će poduzeti pravne korake u domaćem, ali i europskom pravosuđu.

Raiffeisen banka to je konkretizirala. 'Nakon što prouči odluku, a posebno obrazloženje, poduzet će sve pravne lijekove protiv te odluke. Odluku Vrhovnog suda ćemo svakako osporavati putem ustavne tužbe. Dodatno, RBA će razmotriti te iskoristiti sve pravne lijekove koji su joj na raspolaganju, kako bi ovu odluku osporila i na razini institucija Europske unije', rekli su iz RBA-e i dodali da ne pristaju na nagodbe.

Hoće li država donijeti novi zakon za obeštećenje svih korisnika kredita u francima

Goran Aleksić, lider udruge Franak, rekao je utorak da će pokrenuti inicijativu da država donese novi zakon kojim bi se svim dužnicima u švicarskim francima omogućila 'izvansudska restitucija', tj. da im se zakonom omogući da naplate štetu koju su pretrpjeli po kreditima u švicarcima. U srijedu je dodao da je to provjerio i s Europskom komisijom i da država nema zapreka za donošenje takvog zakona.

Zdravko Marić, ministar financija, ubrzo potom izjavio je da se on ne bi zaletavao s nekom tako prevelikom i jakom izjavom. Zaista ne treba očekivati da će država, nakon što je donijela 'zakon o konverziji', kojim su isključivo na štetu banaka svi krediti u francima prebačeni u eurske kredite, donijeti još jedan specijalni zakon kojim bi se građani namirili za preplaćene kamate jer u Washingtonu još uvijek traju arbitraže u kojima banke pokušavaju dokazati da je i sama konverzija bila nezakonita, što bi na kraju moglo rezultirati golemim odštetama koje bi mogao platiti državni proračun.