I ove godine kraj veljače krajnji je rok građanima za predaju porezne prijave i reguliranje promjena koje utječu na obračun poreza na dohodak. Pogledajte imate li pravo na povrat poreza i što trebate učiniti da ostvarite svoja prava
Kao i ranijih godina, ako ostvarujete prihode od nesamostalnog rada (plaće, honorari), ne trebate samostalno predavati godišnju poreznu prijavu, već obračun automatski rade poreznici na temelju raspoloživih podataka (posebni postupak).
Poreznu prijavu s rokom do kraja veljače trebate predati na Obrascu DOH ako ostvarujete dohodak od samostalne djelatnosti, odnosno ako imate obrt, slobodno zanimanje ili ste pomorac u međunarodnoj plovidbi.
vezane vijesti
Pritom treba naglasiti da dio samostalnih djelatnika, i to oni koji prijavljuju paušalni porez (paušalisti), ne treba predavati poreznu prijavu.
Posljednji dan veljače je i krajnji rok u kojem do početka provođenja posebnog postupka možete prijaviti promjene koje utječu na obračun poreza, a nisu unesene u poreznu karticu. Primjerice, ako vam se promijenio broj uzdržavanih članova ili ako ste mijenjali mjesto prebivališta i sl.
Te promjene možete poslati putem elektroničkih usluga Porezne uprave - ePorezna ispunjavanjem obrasca za priznavanje prava u posebnom postupku na Obrascu ZPP-DOH.
Nakon zaprimanja zahtjeva Porezna uprava će provesti postupak provjere i ako može utvrditi opravdanost, uzet će u obzir navedene podatke u posebnom postupku. U slučaju potrebe dodatnog dokazivanja, a kad vjerodostojne isprave nisu dostavljene ili je potrebno provesti dodatno dokazivanje, Porezna uprava pozvat će vas da dokažete činjenice navedene u zahtjevu.
Na temelju svih prikupljenih podataka Porezna uprava izračunat će imate li obvezu prema državi ili pravo na povrat poreza. U većini slučajeva skor će biti nula, a ako se pokaže porezni dug ili preplata poreza, do 30. lipnja dobit ćete porezno rješenje na koje do 1. kolovoza imate pravo podnijeti prigovor ako smatrate da obračun nije korektan.
Povrat poreza kreće sredinom kolovoza, a na njega možete računati ako ste bili zaposleni samo dio godine ili vam je naknadno priznata neka porezna olakšica.
S druge strane, poreznicima ste ostali dužni ako ste tijekom prošle godine koristili porezne olakšice na koje niste imali pravo. Primjerice, ako ste prijavili uzdržavanog člana, a on je ostvario godišnje prihode iznad 15.000 kuna, morat ćete platiti razliku poreza na dohodak. Pritom treba naglasiti da se od početka prošle godine u oporezive primitke uzdržavanih članova ne uračunavaju odštete od osiguranja, stipendije i potpore djetetu za školovanje do 15. godine života.
Što se tiče utvrđivanja porezne obveze, na ovogodišnju poreznu prijavu ne odnose se aktualne porezne izmjene iz četvrtog kruga Marićeve porezne reforme, nego one iz trećeg kruga, koje su stupile na snagu početkom 2019. godine.
Podsjetimo, riječ je o nekoliko poreznih rasterećenja koja su omogućila rast plaća. Najviše koristi imali su zaposleni s izrazito visokim plaćama, a kojima su primanja osjetno porasla zbog pomicanja granice oporezivanja po stopi od 36 posto (s 17.500 na 30.000 kuna).
Prostor za povećanje plaća širem krugu građana otvoren je ukidanjem doprinosa za zapošljavanje i zaštitu na radu, ali je istodobno ograničen povećanjem zdravstvenog doprinosa s 15 na 16,5 posto.
Međutim kako su nova pravila (porezne stope, razredi i dr.) u primjeni od početka prošle godine i vrijedila su cijelu godinu prilikom obračuna i plaćanja mjesečnih predujmova poreza i prireza, te promjene neće utjecati na razliku (za plaćanje ili povrat) u godišnjem obračunu.
Lani je Porezna uprava građanima izdala i dostavila oko 520 tisuća poreznih rješenja kojima je utvrđena neto razlika za povrat poreza i prireza u iznosu od 1,06 milijardi kuna.
