O svojim inicijativama Paunović je prije tri tjedna progovorio na sjednici Turističkog vijeća, na kojoj je izabran novi predsjednik Jadran Puharić, a segmenti njegovih ideja procurili su u javnost premda to, kako objašnjava, nije bilo planirano jer je potrebna dodatna razrada. Za tportal je gradonačelnik Makarske ipak skicirao svoje zamisli.

Prva je kratkoročna i lako ostvariva: radi se o internetskoj stranici i aplikaciji usmjerenoj na suzbijanje 'sive' i 'crne' ekonomije, odnosno neprijavljenog ili potpuno nelegalnog iznajmljivanja smještajnih kapaciteta. Ona bi se, kaže Paunović, relativno brzo i jednostavno mogla proizvesti, a učinak bi bio izuzetno povoljan za destinaciju.

'Po našim procjenama, do 20 posto gostiju u Makarskoj boravi neprijavljeno i to je frapantan, zastrašujući podatak. Aplikacija bi omogućila svim građanima da prijave takve slučajeve, a inspekcijama da im uđu u trag i sankcioniraju ih. Ne činimo to zato što smo pohlepni i zato što bismo željeli povećati svoje prihode, nego upravo suprotno: zato što želimo uvesti red i zato što svi iznajmljivači moraju biti u jednakom položaju', objašnjava Paunović za tportal.

Upravo Makarska prvi je grad koji se pridružio akciji istarskih gradova i općina koji su na sličan način krenuli u borbu protiv bespravne gradnje, što je rezultiralo povećanjem interesa javnosti, a na koncu i početkom rušenja nekih objekata. Upravo Splitsko-dalmatinska županija je, primjerice, još prije nekoliko godina razvila sličnu aplikaciju 'Pomorsko je dobro', u kojoj je - osim precizne evidencije svih koncesija - omogućeno slanje prijava devastacija mora i obale.

To je dovelo do više desetaka akcija, a dugoročno do sprječavanja - ili barem otežavanja - daljnjih bespravnih nasrtaja na pomorsko dobro kao najveće nacionalno blago.

Što misli o Paunovićevoj inicijativi suzbijanja ilegalnog smještaja pomoću aplikacije i prijava građana, upitali smo i nedavno imenovanu predsjednicu Turističke zajednice Splitsko-dalmatinske županije Ivanu Vladović.

'Turističke zajednice već dosta rade u smjeru suzbijanja neprijavljenog iznajmljivanja, poprilično su ažurne, no u tome nailaze na poprilične poteškoće jer je u pravilu potrebno zateći gosta na licu mjesta - a opet nije dozvoljeno ulaziti u kuće, stanove ili apartmane. Svaku akciju u ovom smjeru pozdravljamo: red u destinaciji mora postojati prvenstveno zbog sigurnosnih razloga. Jer čak i ako zanemarimo sve ostale razloge, ključno je znati tko u svakom trenutku boravi u našoj zemlji. A dakako, i iznajmljivači moraju biti u ravnopravnom položaju: većina ih radi pošteno i nije razumno dozvoljavati manjini da unosi nered', kazala nam je Vladović.

No druga inicijativa makarskog gradonačelnika Paunovića, rekli smo, znatno je kompleksnija i dugoročnija: on apelira da se intervenira u propise i radikalno ograniči mogućnost turističkog iznajmljivanja u zgradama s više stanova i suvlasnika, izgrađenima i namijenjenima prvenstveno stanovanju. Trenutni hrvatski propisi u ovom segmentu prilično su nejasni i labavi, a zapravo treba slijediti primjere Berlina ili Barcelone, pa čak i susjedne Slovenije, gdje nije moguće baviti se turizmom bez pisane suglasnosti svih ostalih suvlasnika zgrade. I u tome, apelira, ovlast kategorizacije smještajnih kapaciteta i izdavanja ostalih dozvola treba prenijeti na gradove ili općine koji najbolje poznaju stanje na svom području. Potrebna nam je drastična decentralizacija, smatra gradonačelnik Makarske.

'Nekim gradovima je možda u interesu poticati razvoj turizma i dozvoliti iznajmljivanje u stambenim zgradama, no nama je potreban korak u suprotnom smjeru. Makarski turizam izgrađen je na obiteljskom smještaju i zato treba pažljivo postupati, no posljednjih godina situacija je eskalirala: stambene zgrade grade se isključivo radi iznajmljivanja, nastala je cijela nova industrija u kojoj gosti više nemaju apsolutno nikakav kontakt s domaćinom. To je kalkulantski turizam u kojemu stan postaje investicija i slabo se oporezuje - dok se s druge strane prostor devastira, a mlade obitelji više nemaju priliku ni unajmiti, a kamoli kupiti stan za svoje potrebe', objašnjava Paunović za tportal.

'Naprosto je potrebno razlikovati pružanje turističkih usluga u domaćinstvu od običnog rentijerstva, a onda ostaviti gradovima i općinama da reguliraju stanje na svom području. Moramo imati alate za upravljanje gradom. Činjenica jest da apartmani u zgradama danas posluju legalno, no smatram da zakone treba jasno definirati i potom provesti reviziju u kojoj bi se ukinula kategorizacija za one koji nemaju suglasnost svih suvlasnika. Stanovi jesu privatno vlasništvo, ali zajednički prostori, hodnici zgrade, parkirališta i drugi sadržaji to svakako nisu. Ovakva promjena zakona i prakse bila bi brzo, a opet i dugoročno rješenje', dodaje makarski gradonačelnik.

Cilj mu, dodaje, svakako nije suzbijanje privatnog smještaja, dapače, ali Makarska jasno želi promijeniti paradigmu masovnog turizma i dovesti ovu gospodarsku granu u održive okvire. Upravo se dovršava studija nosivih kapaciteta, otvaraju se dva hotela visoke kategorije, oživljava se gradska jezgra i na sve načine želi se ublažiti sezonalnost zbog koje dolazi do dramatične preopterećenosti komunalne infrastrukture.

No hrvatski zakoni, rekli smo, ovo područje tretiraju krajnje nejasno, od onih koji reguliraju turizam do urbanističkih planova. A to dovodi do apsurda: kategorija 'pružanja usluga u domaćinstvu' po zakonu se odvija upravo u stambenim prostorima, pa nema nikakve zapreke da se cijele stambene zgrade - ili njihovi dijelovi - grade kako se u njima zapravo ne bi stanovalo. Što god planovi govorili. Iz Ministarstva turizma posljednjih mjeseci stidljivo su najavljivali mogućnost jasnijeg odvajanja usluga u domaćinstvu od 'industrijskog' iznajmljivanja, odnosno rentijerstva, a tome su sklone i udruge iznajmljivača.

Barem zasad nadležna tijela naprosto nemaju zakonsku mogućnost odbiti kategorizaciju stana kao apartmana za iznajmljivanje.

'Suglasnost suvlasnika potrebna je isključivo u slučaju kada se radi o zajedničkom vlasništvu nekretnine koja se iznajmljuje, odnosno stana ili kuće. Zajednički prostori zgrade nisu definirani na taj način i njihova upotreba ne može se ograničiti - kako za iznajmljivanje turistima, tako recimo i za podstanare', objašnjava za tportal pročelnica za turizam i pomorstvo u Splitsko-dalmatinskoj županiji Matea Dorčić.

Zakonskih ograničenja, dakle, nema - izuzev limita od maksimalnih dvadeset ležaja u ovom obliku smještaja. Ako država ipak odluči nešto strože regulirati ovu materiju, pa onda i eventualno ograničiti iznajmljivanje stanova da bi mlade obitelji i podstanari ponovno dobili realnu šansu za priuštivo stanovanje, prvi preduvjet uskoro će biti ispunjen.

Upravo se, naime, dovršava projekt izrade Središnjeg turističkog registra, sufinanciran europskim sredstvima, kojim će na jednom mjestu biti registrirani svi smještajni, ugostiteljski i slični kapaciteti u državi. Ovaj registar bit će povezan s drugim državnim bazama podataka i većim brojem institucija, a dijelom će biti i javan, pa će i obični građani moći provjeriti odvija li se turizam u njihovom susjedstvu, pa i zgradi.

I ako država odluči reagirati, moći će to učiniti pomoću nekoliko klikova.