Naime, zgrada nadilazi zemaljsku lokalnu temperaturu i klimu, kako je to napisao autor Stefan Al u svojoj novoj knjizi 'Supertall'. Taj je nizozemski arhitekt istražio svijet nebodera i kako oni utječu na način na koji živimo, uključujući i utjecaj najviše zgrade na svijetu na njezine stanovnike. Stefan Al svoju je karijeru posvetio dizajniranju i istraživanju održivih i otpornih građenih okruženja koja poboljšavaju kvalitetu života. S više od petnaest godina iskustva na visokoprofiliranim projektima, njegov raznolik portfelj proteže se od arhitekture i interijera do urbanog dizajna velikih razmjera.

Njegovo zanimanje za visoke građevine potječe iz mladih dana. Naime, na početku karijere radio je kao dizajner u tvrtci Information Based Architecture u Amsterdamu te pobijedio na natječaju i narudžbi za Canton Tower visok 610 metara, koji je nakratko nosio titulu najvišeg tornja na svijetu. Projekt, poznat po svojoj elegantnoj silueti i tehnološkoj izvrsnosti, najpopularnija je atrakcija kineskoga Guangzhoua i nadaleko cijenjen.

Nakon izgradnje Canton Towera, kao viši suradnik ravnatelja u tvrtci KPF pridonio je dizajnu nekoliko visokih tornjeva diljem Azije i SAD-a. Radio je na različitim velikim tehnološkim kampusima, poslovnim zgradama, stambenim zgradama, hotelima i odmaralištima za globalne klijente.

No, Burj Khalifa, dvostruko viši od njujorškoga Empire State Buildinga, sasvim je druga priča. Ta mega visoka građevina daleko premašuje razmjere svega što je dosad izgrađeno na Zemlji.

'Sjećam se da sam, kad sam prvi put otišao u Dubai, sa sobom imao stari mobitel s kamerom, pa Burj Khalifu nisam mogao smjestiti u jedan snimak. Mislio sam da je toliko bizarno da cijela zgrada ne može stati u objektiv fotoaparata', prisjetio se Al.

S vrha Burja ljudi mogu vidjeti toliko daleko u arapsku pustinju da zalazak sunca vide nekoliko minuta nakon što su ga vidjeli oni koji stoje u njezinu podnožju. To je itekako imalo posljedice na muslimansko stanovništvo u zgradi. Zbog uočene vremenske razlike, oni koji žive na višim katovima Burja moraju pričekati nekoliko dodatnih minuta prije nego što prekinu post pri zalasku sunca. To su prihvatile i vjerske vlasti, pa stanovnici iznad osamdesetog kata trebaju pričekati dodatne dvije minute kako bi prekinuli ramazanski post, a oni iznad 150. trebaju pričekati još tri, navodi Al u svojoj knjizi.

Zgrada također 'nadilazi i zemaljsku lokalnu temperaturu i klimu', piše Al. To je zato što je Burj toliko visok da mu gornja polovica povremeno izbija iznad oblaka, čineći ga netaknutim kišom koja možda lije u njegovom podnožju. Nadalje, prema Alovoj knjizi, drži se da je vanjska temperatura na vrhu zgrade 6°C niža negoli na tlu.

'Budući zrak postaje sve hladniji što se više krećete u visinu, možete iskoristiti tu visinsku razliku tako da na gornjim etažama trošite manje na klimatizaciju, jer ste u mogućnosti taj hladniji zrak rabiti za usis', tvrdi Al u svojoj knjizi.