Brana Yangqu na gornjem toku Žute rijeke trebala bi biti visoka 180 metara, a gradit će se sloj po sloj korištenjem automatiziranih utovarivača, kamiona, buldožera, bagera i valjaka kojima će upravljati umjetna inteligencija (AI). Prema članku objavljenom u China Morning Postu, u osnovi se tehnologija izgradnje te brane ne razlikuje od tehnologije koja se koristi pri 3D ispisu pa bi projekt izgradnje brane Yangqu mogao biti opisan kao najveći svjetski 3D printer. Kako prenosi list, znanstvenici sa Sveučilišta Tsinghua koji su osmislili cijeli proces tvrde da je nakon niza godina testiranja i razvoja tehnologija 3D ispisa za jednostavne građevinske projekte s puno teškog, repetitivnog i opasnog posla, dovoljno sazrela za praktičnu primjenu.

Vodeći znanstvenik projekta Liu Tianyun i njegov tim došli su na ideju 3D tiskanja velikih građevinskih projekata prije desetak godina. Kineski inženjeri već su se koristili umjetnom inteligencijom u izgradnji brane Baihetana, druge najveće brane na svijetu, koja je dovršena u rekordne četiri godine. No tada je AI služio samo kako bi se bolje koordinirao projekt, a u ovom slučaju brane Yangqu najveći dio posla trebali bi odraditi roboti, navode kineski znanstvenici.

Umjetna inteligencija će računalni model brane rastaviti na slojeve, a zatim će optimalno podijeliti poslove vojsci robotskih građevinskih strojeva koji bi trebali koordinirano postavljati sloj po sloj konstrukcije. Bespilotni utovarivači će odgovarajućim materijalima tovariti flotu automatiziranih kamiona koji će, slijedeći optimiziranu rutu koju izračunava središnja umjetna inteligencija, isporučiti prave materijale na prava mjesta u pravo vrijeme, ustvrdio je Liu. Posao će zatim preuzeti automatizirani buldožeri i bageri koji će ispunjavati i poravnavati strukturu, a nakon njih će robotski valjci ravnati slojeve buduće brane. Središnja umjetna inteligencija koristit će se senzorima i raznim mjernim uređajima kako bi pratila kvalitetu izrade analizom vibracija tla i drugih podataka.

Nadalje, robotski strojevi neće raditi ljudske pogreške: Liu kaže da su ljudski radnici često dovozili materijal na pogrešna mjesta, nisu uspijevali ispuniti kvote, a mnogi nisu znali ispravno tumačiti tehničku dokumentaciju.

- Roboti mogu raditi 24 sata dnevno u rizičnim uvjetima, bez hrane i vode, ne boli ih glava i nikada se ne umaraju, rekao je Liu.

Dakako, roboti ipak neće odraditi sav posao na brani Yangqu, a ni na drugim sličnim projektima u bližoj budućnosti, ali uključivanje AI-ja i automatiziranih strojeva u provođenje jednostavnih građevinskih projekata poput nasipavanja mora, izgradnje prometnica i avionskih pista, čini se neminovnim. Kada bude dovršena 2024. godine, hidroelektrana Yangqu trebala bi svake godine proizvoditi gotovo pet milijardi kilovat-sati električne energije. Većina te struje koristit će se u pokrajini Henan, kolijevci kineske civilizacije u kojoj živi 100 milijuna ljudi.