BRITANSKO KRALJEVSKO RODOSLOVLJE

Elizabeta II. vlada Britanijom duže od ikoga, a znate li čija je vladavina trajala najkraće?

14.06.2022 u 16:12

Bionic
Reading

Danima su diljem Ujedinjenog kraljevstva trajale svetkovine povodom 70. godišnjice krunidbe Elizabete II., mediji su pažljivo pratili svaki korak svakog člana kraljevske obitelji, a manje ili više ozbiljni analitičari razglabali o tome ima li kruna budućnosti ili ne.

Kako i ne bi bilo tako, kad je 96-godišnja Elizabeta II. vladarica koja je na tronu najduže od svih suverena u 1200 godina kraljevstva koje je u jednom trenutku obuhvaćalo teritorije na svim meridijanima zemaljske kugle. Sadašnja kraljica je tako velika i važna povijesna činjenica, da o njoj svi skoro znaju sve, a vjerojatno ne postoji osoba na svijetu o kojoj je snimljeno više dokumentarnih i igranih filmova i serija.

Britanska monarhija protegla se kroz 61 kraljicu ili kralja, premda rodbinske veze među njima nisu baš uvijek bile pravocrtne. Bilo je kroz svo to vrijeme i ratova, kako unutar kraljevstva tako i s drugim državama, jedno kratko vrijeme je ta zemlja bila i republika. Dovoljno se sjetiti tridesetogodišnjeg Rata ruža, koji je bio izravna inspiracija Georgeu R.R. Martinu za 'Igre prijestolja'. Nije stoga čudno da je teško zamisliti važniji simbol Gordog Albiona od kraljevske obitelji.

No, ako je Elizabeta II. najduže na tronu, tko je krunu nosio najkraće?

Bila je to Lady Jane Grey, koja je Engleskom vladala samo devet dana u srpnju 1553, nakon smrti dotadašnjeg monarha Edwarda VI. Navodno je od šoka pala u nesvijest kad su joj priopćili da je njezin red da zauzme prijestolje.

Kako se može pretpostaviti, Lady Jane je bila zapravo pijun u političkim igrama. Ovakve intrige u to su vrijeme bile moguće jer linije nasljeđivanja nisu bile tako jasne kao danas. Jane je bila kći nećakinje Henrika VIII. Frances, i time predodređena za ugodan život. No, završilo je kako je završilo, dobrim dijelom narušavajući idiličnu sliku o vladavini Tudora kao političkom i društvenom zlatnom dobu. Možda je dodatni remetilački faktor bilo i to što se zaslugom Janeinog praujaka u cijelu priču umiješao i religijski faktor, sukob između katolika i Anglikanske crkve.

Obitelj je imala plan kako će dovesti Jane do trona - htjeli su je udati za Henrikovog sina Edwarda, pa su je pažljivo pripremali i školovali za buduću kraljevsku ulogu, zbog toga je navodno bila iznimno obrazovana za žene tog doba. No, kad je postalo očito da mladi kralj umire, plan se promijenio. John Dudley, vojvoda od Northumberland i po mnogima tadašnji stvarni vladar Engleske imao je samo jedan cilj: spriječiti da na vlast dođe Edwardova polusestra, kći Henrika VIII. i Katarine Aragonske, katolkinja Mary Tudor. Nagovorio je kralja da i Mary i svoju drugu polusestru Elizabetu proglasi nezakonitom djecom, i liniju nasljeđivanja usmjeri prema Jane, tada šesnaestogodišnjakinji. Time se pokrenuo lanac događaja koji su doveli do njezine kratke vladavine i smrti.

U svibnju 1553. Jane se udala za Dudleyevog sina Guildforda, tek koju godinu starijeg od nje. Time se učvrstila veza Northumberlanda s tronom. Dva mjeseca kasnije umire 15-godišnji Edward VI., nakon šest godina dječačke vladavine tijekom koje je jako pobolijevao. Vojvoda je Jane Grey odveo u svoj dvorac na tajni sastanak gdje se okupila cijela njezina i Dudleyeva obitelj. Kad joj je rečeno da će biti kraljica onesvijestila se, a potom ne baš razdragano prihvatila dužnost, riječima 'ako je ono što mi je dano i zakonski moje'. Na tron je zasjela 10. srpnja 1553.

Lady Jane Grey Izvor: Wikimedia Commons / Autor: Wiki

Podanici krune nisu bili oduševljeni, jer je većini bilo dosta političkih intriga, i smatrali su da je Mary Tudor bolji izbor, najviše zbog svojih veza s katoličkim vladarima. Kad se Lady Jane uselila u Tower sukobila se s mužem i njegovom majkom, jer ga nije htjela proglasiti kraljem. U međuvremenu, Mary je poslala pismo u kojem je zahtijevala da vlast pripadne njoj.

Pokazalo se da se Northumberland jako preračunao, jer je Mary bila poznata i popularna u narodu, za razliku od javnosti prilično nepoznate Jane. Na koncu, već 19. srpnja 1553. Mary Tudor je proglašena kraljicom, a Tower je umjesto doma postao zatvor za Jane. Jedno vrijeme smatralo se da će Mary pomilovati svoju prethodnicu, no te su nade nestale kad se Jane usprotivila Marynom ozakonjenju katoličke mise, čak je protestante pozvala na sveti rat u ime Krista. Za budućnost Lady Jane nije bilo baš korisno ni to što je njezin otac pokrenuo oružanu pobunu protiv kraljice Mary zbog njezine želje da se uda za španjolskog kralja.

Nakon mjeseci zatvora, 12. veljače 1554. Lady Jane Grey je pogubljena, zajedno s mužem, ponajprije zbog toga što je Mary shvatila da će - ostane li na životu - zauvijek predstavljati smetnju njezinoj vlasti. Protestanti su Lady Jane smatrali mučenicom, a kraljica Mary vladala je sljedećih pet godina, do smrti u 42. godini. Tada ju je naslijedila jedna od najvećih vladarica ili vladara koju je Engleska ikad imala, polusestra Elizabeta I.