Svakom ponosnom vlasniku operativnog sustava Windows zna se dignuti kosa na glavi od pomisli da povremeno treba napraviti nadogradnju na napredniju verziju. E sad, zamislite da to morate napraviti 'na daljinu', na računalu koje se nalazi ni manje ni više nego u orbiti oko Marsa.
Upravo to se, naime, događa s instrumentima uređaja kojega je prema crvenom planetu poslala Europska svemirska agencija, a koji se 'odaziva' na kraticu MARSIS (Mars Advanced Radar for Subsurface and Ionospheric Sounding). Instrument oko Marsa kruži na satelitu Mars Express, a sa Zemlje je lansiran 2003. Sve ove godine računala na MARSIS-u radila su sa softverom koji radi na okruženju utemeljenom na operativnom sustavu Windows 98, i sada je došlo vrijeme za promjenu na noviju verziju. Informatičari su već smislili vic na račun ove operacije: nadamo se da će preskočiti Vistu, XP i Windows 8. Naravno, to je vrlo pojednostavljeno, ali je duhovito.
vezane vijesti
Šalu na stranu, ali skoro dva desetljeća nakon lansiranja Mars Expressa nadogradnja MARSIS-a trebala bi dati novi život satelitu koji je prvi otkrio tragove slane vode skrivene 1500 metara ispod ledene površine na Marsovom južnom polu, i to veliko jezero dugo 20 i široko 30 kilometara. Premda se i dalje vode rasprave je li u pitanju nešto nalik fatamorgani, odnosno iskrivljenoj slici, Mars Express je svejedno najuspješniji projekt ESA-e i omogućio nam je proučavanje prošlosti i sadašnjosti Marsa kao nijedan drugi satelit. Uz pomoć obnovljenog softvera, MARSIS-ovi instrumenti će dobiti bolji uvid ispod površine Marsa i jednog od njegovih satelita Phobosa, i to do detalja koji su donedavno bili nezamislivi.
'Nakon desetljeća plodnih znanstvenih istraživanja i postignutog boljeg razumijevanja Marsa, željeli smo ojačati performanse uređaja dalje od ograničenja koja su bila nametnuta kad je misija počela', napisala je u objavi kojom se nadogradnja najavljuje Andrea Cicchetti, operativna upraviteljica talijanskog Nacionalnog astrofizikalnog instituta (INAF) koji upravlja MARSIS-om, pa i razvojem nadogradnje, odnosno nove verzije softvera.
MARSIS je dosad funkcionirao tako što je svojom antenom dugom 40 metara slao radio valove niske frekvencije prema Marsu, i proučavanjem povratnog signala znanstvenici su mogli mapirati površinu i strukturu ispod nje do dubine od nekoliko kilometara. Novi softver poboljšat će prijem signala, kao i obradu primljenih podataka na satelitu.
'Da bismo proučili najvažnije osobine Marsa i uopće mogli istraživati Phobos, dosad smo se oslanjali na složenu tehniku koja je spremala veliku količinu podataka visoke rezolucije i vrlo brzo popunjavala memoriju instrumenta. Odbacivanjem onih podataka koji nam nisu potrebni, novi softver omogućit će pet puta češće uključivanje MARSIS-a i istraživanje mnogo većeg područja sa svakim prolaskom', izjavila je Cicchetti, dodajući da će satelit nastaviti proučavanje unutrašnjosti Marsa i traganje za vodom na planetu. Jedan od vodećih znanstvenika koji rade na Mars Expressu Colin Wilson rekao je u objavi da je ovo jednako instaliranju potpuno novog uređaju na Mars Expressu skoro 20 godina nakon lansiranja. Otprilike se već zna za čim će novi softver tragati, jer postoji više područja u blizini južnog Marsovog pola za koja su već primljeni signali koji ukazuju na postojanje vode, no podaci su u maloj rezoluciji i prilično neupotrebljivi. To bi se sad trebalo promijeniti.
