Waititi, koji se na sjednici pojavio u finom odijelu, noseći oko vrata tradicionalni maorski privjesak hei-tiki, svoj je čin obrazložio kao simbol borbe protiv 'imperijalne omče', koju za njega predstavlja kravata. Naglasio je pritom da ovakva pravila predstavljaju kršenje prava autohtonih naroda i zabranu isticanja njihovog kulturnog identiteta, aludirajući u prvom redu na Maore, koji su, iako čine čak 15 posto novozelandske populacije, i dalje svakodnevno izloženi diskriminaciji i neravnopravnosti.

Rasprava koja je uslijedila rezultirala je promjenom pravila o kravati kao obvezujućem dijelu poslovne odjeće za zastupnike, a Waititiju je dozvoljeno da u parlamentu govori i 'golovrat'. U znak podrške ukidanju ovog pravila još se nekolicina zastupnika pojavila u parlamentu bez kravate, a Twitter su preplavili komentari iz cijelog svijeta s hashtagom #no2tie.

Kampanja golog vrata

Ovo nije izdvojen slučaj u kojemu je kravata posljednjih godina uspjela izazvati kontroverze na svjetskoj političkoj sceni. Primjerice, 2019. na debati uoči američkih predsjedničkih izbora kandidat Andrew Yang također se pojavio bez kravate i time potaknuo medijsku poplavu komentara u kojima su jedni odobravali njegov pristup smatrajući ga inovativnim dok su drugi ovaj outfit okarakterizirali kao vrlo neprikladan, pa čak i kao odraz krajnjeg nepoštovanja.

Oba slučaja izazvala su brojne žustre polemike na društvenim mrežama, a iskristaliziralo se pitanje: je li došlo vrijeme da bonton nošenja kravate konačno malo 'olabavi'?

Ovaj modni dodatak svoje korijene vuče još iz 17. stoljeća, a volimo vjerovati da su ga izmislili hrvatski vojnici u Tridesetogodišnjem ratu. Oduvijek je predstavljao zaštitni znak muške nadmoći, simbol uglađenosti i otmjenosti te nezaobilazan detalj u poslovnim okruženjima i svečanim prilikama koji upotpunjuje i podiže odjevnu kombinaciju. No, sudeći po svjetskim trendovima, kravati se ne predviđa svjetla budućnost u poslovnom svijetu. Posljednjih godina mnoge uspješne korporacije, a začudno čak i vrlo konvencionalan bankarski sektor, sve učestalije okreću se ležernijim pravilima odijevanja. Popularni Casual Friday polako ali sigurno počinje se protezati na cijeli Casual Week, a uobičajeno je i nošenje odijela bez kravate, odnosno sakoa ispod kojeg viri majica s gumbima. Sve je rašireniji stav o odijelu bez kravate kao znakovima pristupačnosti osobe koja ga nosi, profesionalne i stručne ali kreativne i neopterećene.

U ovom trendu prednjače tvrtke iz Silicijske doline te vrhunske tehnološke talente, redom mlađe generacije, privlače i odbijanjem krutosti i dajući prednost udobnoj odjeći. Ne čudi stoga što tvrtke poput Facebooka i Googlea, koje se ne drže formalnijeg odjevnog kodeksa, mnogi krive ili im priznaju zasluge za rastući trend popuštanja normi poslovnog oblačenja.

No u međuvremenu se i Wall Street postepeno poveo za njihovim primjerom, pa su neke od najvećih institucija financijskog svijeta još prije nekoliko godina odustale od uobičajenog uredskog dress codea. Očito, po svaku cijenu žele zadržati svoje zaposlenike od kojih čak 75 posto čine mladi rođeni nakon 1981., milenijalci i pripadnici generacije Z, kojima je važno radno okruženje što podupire njihovu osobnost i stil života.

Ležernost na Zoomu

Dodatni udarac kravatama zadala je i pandemija primoravši mnoge na rad od kuće, što je, osim drastičnog pada potrošnje na odjeću i modne dodatke, rezultiralo promjenama navika zaposlenika i okretanju ležernijoj i udobnijoj odjeći.

'Prošlo je skoro dvije godine otkako muškarci, dotad naviknuti da u uredu svakodnevno nose kravatu, svoj posao obavljaju preko Zooma noseći obične majice. Nakon što su okusili slobodu od tog okovratnog steznika i svjedočili činjenici da isto čine i njihovi kolege, šefovi i klijenti, tko li će ih ponovno natjerati da ju stave na sebe?' pišu u Wall Street Journalu.

Iako vrlo zabrinjavajuća, situacija nije tako bezizlazna za kravate i njihove ljubitelje. Recentna istraživanja pokazuju kako njihovo nošenje pozitivno utječe na rast samopouzdanja kod muškaraca, kao i na njihovu percepciju u radnom okruženju. Pritom, uspjeh im je - kažu - zagarantiran i kod žena koje su u dosta velikom broju u anketama priznale da kravatu bar podsvjesno percipiraju kao simbol statusa i moći.