Dvije prijateljske zemlje i članice NATO-a desetljećima su se 'slagale da se ne slažu' oko granica na Arktiku i sjevernom Atlantiku, odnosno između kanadskog arktičkog arhipelaga i Grenlanda, najvećeg otoka na svijetu koji je sastavni dio Kraljevine Danske. U središtu prijepora nalazio se minijaturni nenaseljeni otok Hans, smješten točno na pola puta između Grenlanda i kanadskog otoka Ellesmerea.

Otočić površine jedva nešto veće od jednog četvornog kilometra, stoljećima je služio lokalnoj inuitskoj populaciji kao polazna točka za lov na tuljane u morskom tjesnacu koji povezuje Baffinov zaljev i Lincolnovo more. Tu stijenu kružnog tlocrta europski i američki istraživači otkrili su i ucrtali u zemljopisne karte tek sredinom 19. stoljeća. Tada je otok dobio i svoje ime - nazvan je po Hansu Hendriku, Inuitu s Grenlanda koji je kao vodič i prevoditelj sudjelovao u nizu arktičkih ekspedicija a u povijest je ušao kao prvi pripadnik svog naroda koji je objavio knjigu: memoarske zapise o svojim putovanjima.

Otok je u međuvremenu napola zaboravljen, a u središtu pozornosti ponovno se našao kad se ispostavilo da i Danska i Kanada polažu na njega pravo. Naime, spor oko otoka Hans izašao je na vidjelo kad je 1971. godine održan bilateralni sastanak kako bi se osnovala komisija za utvrđivanje morske granice između dviju zemalja. Obje strane iznijele su čvrste argumente o vlasništvu nad otokom, odbijajući bilo kakav kompromis, što je označilo početak takozvanog 'rata žestokim alkoholnim pićima'.

Nakon neuspješnih pregovora, kanadske su vlasti odlučile na otok poslati vojnu postrojbu koja je postavila kanadsku zastavu i ispod nje ostavila bocu kanadskog viskija, a Danska je odgovorila uklanjanjem kanadske postavljanjem danske zastave ispod koje je ostavila bocu danskog konjaka i natpis 'Dobrodošli na danski otok'. Tijekom sljedećih nekoliko desetljeća trajao je taj pseudo rat alkoholnim pićima koji su novinari opisali kao 'najprijateljskiji rat' i 'najdulju pasivno-agresivnu pograničnu konfrontaciju u povijesti'.

U objema zemljama taj je spor povremeno služio kao tema duhovitih komentara, sve do lipnja ove godine, kad su - potaknute ruskom agresijom na Ukrajinu - dvije zemlje odlučile u simboličnom diplomatskom činu pokazati jedinstvo unutar NATO-a. Kanada i Danska otok su podijelile na dva gotovo jednaka dijela duž prirodnog rascjepa koji se proteže uzduž gole stijene, uspostavljajući time prvu kopnenu granicu između dviju zemalja. Granični sporazum službeno će biti potpisan do kraja godine nakon ratifikacije u nacionalnim parlamentima, a njime je službeno definirana i kanadsko-danska morska granica u duljini od 3882 kilometra između Lincolnovog mora na sjeveru i Labradorskog mora na jugu - najdulja morska granica na svijetu.