Sadnja drveća i očuvanje šuma nalaze se visoko na popisu najučinkovitijih načina borbe protiv klimatskih promjena. Istodobno, globalna drvna industrija svake godine posječe oko 15 milijardi stabala. Je li moguće istodobno širiti šumska područja i osiguravati dovoljno drvne građe? Čini se da bi odgovor mogao biti - drvo iz laboratorija.
Drvo ima mnogobrojne primjene u svakodnevnici milijarda ljudi diljem planeta. Globalno tržište proizvoda od drva prošle je godine iznosilo oko 650 milijarda dolara, a predviđa se da će u sljedećih pet godina ono premašiti iznos od jednog bilijuna dolara. Unatoč svim naporima da se zaustavi krčenje i pretjerana sječa stabala, čini se da bi nemilosrdna logika globalnog kapitalističkog tržišta s vremenom mogla ugroziti i sam opstanak svjetskog šumskog pokrova.
vezane vijesti
Ipak, možda bi znanost mogla imati rješenje tog problema: tim znanstvenika s bostonskog Massachusetts Institute of Technology (MIT) vjeruje da bi drvo uzgojeno u laboratoriju moglo u potpunosti zamijeniti pravo drvo. Stručnjaci s MIT-a uspješno su proveli neobičan eksperiment koji je normalnim biljnim stanicama dao svojstva slična matičnim stanicama. Uzeli su stanice iz lišća biljke cvjetnice poznate pod latinskim nazivom Zinnia elegans koje su stavili u tekućinu obogaćenu hranjivim tvarima i biljnim hormonima. S vremenom su uspjeli uzgojiti nove biljne stanice čija su fizička i mehanička svojstva mogli kontrolirati promjenama razina hormona u hranjivoj tekućini.
Voditeljica MIT-ova tima Ashley Beckwith usporedila je ulogu biljnih hormona u pokusu s ljudskim hormonima: 'U ljudskom tijelu imate hormone koji određuju kako se vaše stanice razvijaju i kako se pojavljuju određene osobine. Na isti način, promjenom koncentracije hormona u hranjivoj tekućini, biljne stanice drugačije reagiraju. Samo manipuliranjem ovim sićušnim kemijskim količinama možemo izazvati prilično dramatične promjene u pogledu fizičkih osobina uzgojenog drveta', rekla je.
Pokusi su pokazali da laboratorijsko drvo 'raste' dvostruko brže od prirodnog, a isto tako nije mu potrebna svjetlost i ne ovisi o vremenskim prilikama. MIT-ovi znanstvenici otišli su i korak dalje: koristeći se metodom 3D bioprintinga, uspjeli su uzgojiti drvnu građu u željenim strukturama i oblicima. Ta tehnika ne stvara nikakav otpad i može se koristiti za proizvodnju biljnog materijala bilo kojeg oblika i veličine.
'Ideja je da ove biljne materijale možete uzgajati u točno onom obliku koji vam je potreban, što smanjuje otpad i potrošnju energije', rekla je Beckwith, naglasivši da se primjerice u tradicionalnoj proizvodnji namještaja oko 30 posto drvne građe gubi kao otpad.
Ipak, tehnologija koju su osmislili znanstvenici u Bostonu daleko je od komercijalne primjene. Zasad su uspjeli pokazati da je drvnu građu moguće uzgojiti u laboratoriju i da se relativno jednostavno može manipulirati njezinim oblikom i mehaničkim svojstvima. Za realizaciju te ideje u stvarnom svijetu potrebno je napraviti još puno eksperimenata i osmisliti niz novih postupaka kojima bi se proizvodnja omasovila i ubrzala. No, hoćemo li u doglednoj budućnosti sjediti na stolicama izrađenim od laboratorijskog drva najviše će ovisiti o cijeni. Nažalost, još je uvijek najjeftinije srušiti pravo stablo i odvući ga u pilanu.
