Norveška prijestolnica Oslo otišla je u tome možda i najdalje, čemu se i ne treba posebno čuditi jer već smo se navikli da veliki broj urbanih inovacija dolazi upravo iz skandinavskih zemalja. Još prije desetak godina gradske vlasti Osla odlučile su da će se pozabaviti problemom velikog broja poginulih u prometu na gradskim prometnicama, posebno među biciklistima i pješacima. Prihvaćen je akcijski plan pod nazivom 'Vizija Nula' kojemu je cilj bio - kao što mu i ime kaže - najambiciozniji mogući, odnosno, da se broj poginulih u prometu godišnje svede na nulu.

U 2019., zadnjoj godini prije pandemije, taj je cilj gotovo dosegnut: smrtno je stradala samo jedna osoba koja se sama zaletjela automobilom u betonsku ogradu, a među pješacima i biciklistima poginulih nije bilo. Za usporedbu, iste te godine u Londonu su u prometu poginula 73 pješaka i šestero biciklista, a u New Yorku je zabilježeno 121 smrtnih slučajeva među pješacima i 28 među biciklistima. Riječ je doduše o daleko većim gradovima od Osla, ali poanta je jasna.

Kako su gradske vlasti norveške prijestolnice uspjele postići nešto što drugima izgleda kao nedostižan san? Zapravo se ne radi ni o čemu revolucionarnome, već samo o dosljednoj provedbi odavno poznatih mjera – u kombinaciji s bogatim društvom i discipliniranim stanovništvom koje nema problema s poštivanjem zakona. Tijekom godina, gradske su vlasti uklonile više od tisuću parkirnih mjesta s ulica u središtu grada, proširile su mrežu javnog prijevoza, uvele su brojne nove pješačke zone i biciklističke staze odvojene od prometnica, a u nekim dijelovima grada automobilski promet je potpuno zabranjen. Kako je objasnio jedan gradski dužnosnik: „Automobili su postali vlasnici naših gradova. Sada naprosto vraćamo ulice njihovim pravim vlasnicima, pješacima“.

Dakako, bilo je i puno protivnika tih mjera, od ljudi koji ne znaju živjeti bez svog limenog ljubimca pa do vlasnika restorana, barova i trgovina u centru koji su strahovali da će im pasti promet. Što se tiče ovih prvih ne znamo kako su prihvatili novi prometni poredak, ali strahovanja trgovaca i ugostitelja pokazala su se promašenima. Proširenje pješačkih zona dovelo je zapravo do porasta broja ljudi u središtu grada, a posljedično i do porasta prometa komercijalnih djelatnosti – „Vizija Nula“ oduzela je Oslo automobilima i vratila ga njegovim stanovnicima.

Ipak, najveći uspjeh mjera očituje se u drastičnom smanjenju broja smrti u prometu, pa su norveškim putem krenuli i brojni drugi gradovi svijeta. U Hrvatskoj godišnje u prometnim nesrećama pogine gotovo 300 ljudi i po tome smo među najgorima u Europskoj uniji. Što prije krenemo s mjerama koje su oprobane u drugim zemljama i dokazano djeluju, prije ćemo smanjiti te tragične brojke.