Tko bi rekao da jezik može biti toliko zanimljiv, čak i onima koji su u školi jedva čekali da završi sat hrvatskog i da s dvojkom pobjegnu glavom bez obzira? Očito u jeziku treba otkriti one intrigantne dragulje i znati ih na originalan način predstaviti širokoj javnosti.
Upravo to uspio je Gaj Tomaš svojim podcastom 'Bliski susreti jezične vrste' na SoundCloudu, koji je u dvije godine doživio više od 150 epizoda i stvorio stalnu bazu slušatelja koja se i dalje širi.
'Nadao sam se da će ova ideja podcasta zaživjeti, ali nisam imao pojma kako će se uopće razvijati. Nekad se čudim da smo uspjeli snimiti toliko epizoda, doslovce da svaki tjedan izlaze jedna do dvije, od ožujka 2020. i udarnog razdoblja korone. U početku sam znao samo da neću odustati tako lako i da podcast dugo i sporo gradi publiku na ovim prostorima, posebice jer je tema vrlo specijalizirana', priznaje Tomaš u razgovoru za Jet Set. Njemu je uporaba jezika svakodnevica jer radi kao profesor na fakultetima, vodi školu stranih jezika, a gotovo neprestano je zatrpan i brojnim prijevodima.
vezane vijesti
No zanimljivih jezičnih aspekata za podcast-razgovore definitivno mu nije manjkalo. Znakovni jezik, disleksija, mucanje, jezične trivije, uporaba stranih riječi u našoj svakodnevici, satira, žargon, novokovanice, programski jezik, jezik generacije Z, Morseova abeceda, slam poezija, LGBT pojmovi, pa čak i klingonski ili Tolkienov vilenjački jezik – samo su neke od tema koje je publika mogla čuti. Tomaš objašnjava kako je uopće došao na ideju da se upusti u ovu podcast avanturu.
'Prvo sam gledao sadržaj. Htio sam govoriti o jeziku na način koji dotad nije postojao. To je značilo promatrati jezik u širem smislu, razgovarati s ljudima različitih zanimanja, profila i interesa kako bih ispipao gdje se jezik i kako koristi. Noćna mora mi je ideja razgovora o jeziku u smislu kojekakvih jezičnih savjeta i pravila, zgražam se kad vidim takvu šturu neoriginalnost. Ako ništa drugo, htio sam da ovaj pod bude originalan', kaže Tomaš.
Dodaje da je nakon sadržaja gledao formu. Tražio je medij putem kojeg bi se izrazio i razgovarao s ljudima, a svaki drugi oblik mu je bio nezanimljiv.
'Podcast i audio, jer podcast jest audio oblik, nudili su mi fleksibilnost i slobodu u smislu trajanja, ali i izvedivosti, uključujući i financijsku. Uostalom, to je nov medij kao stvoren za ljude u pokretu sa slušalicama i smartphoneom, podcast je nešto što sam i slušao, čak i tjerao studente da snimaju', ističe.
Da je idejom pogodio u srž pokazao je i izbor gostiju koji su mu se uvijek spremno odazivali. Mirela Priselac Remi, Borna Sor, Nik Titanik, Kristian Novak, Davor Rostuhar, samo su neka od poznatijih imena, a zanimljive pogleda na jezik podijelili su ljudi raznih struka, od kriminalista MUP-a i stand-up komičara do novinara, stranaca u Hrvatskoj, odgajatelja pa i kazališne šaptačice i kontrolora zračnog prometa.
'U početku su sugovornici bili ljudi koje znam i s kojima sam radio jer sam srećom-nesrećom promijenio sedam škola, tri fakulteta, nekoliko škola stranih jezika... Zatim su to bili ljudi za koje sam znao da rade super stvari, ali nismo nikad surađivali. Pa su tu bili neki poznati ljudi kojima sam se divio, tipa reperi, pisci i slično. Kako vrijeme teče, sve više se oslanjaš na preporuke slušatelja, poznanika, na Instagramu se jave na profil podcasta pa preporuče gosta. Neki su se i sami javili. Iznenadili su me najviše ljudi s kojima sam radio ili sam ih godinama poznavao, a nikad nismo vodili razgovor kakav se vodi u podcastu. Zanimljivo je to – ne poznaš nekoga dovoljno dok ga ne dovedeš u pod', kroz smijeh priča Gaj Tomaš.
Jedino se i sam čudi kako je, uz sve poslove koje radi, još uspio „ugurati“ i redovnu emisiju o jeziku. Ali smatra da su za to ključne dvije stvari - organizacija vremena i brzina. Kako kaže, radi dosta brzo, vješto, što dovodi i do brzopletosti, ali ona većinom ne utječe na kvalitetu. A priznaje da uživa u svakom aspektu rada i da ga cjelodnevni rad ispunjava.
Budući da je podcast medijski format novijeg vijeka, uz sebe nosi i tehničku zahtjevnost te kvalitetan zvuk, što je velik izazov, pogotovo kad se njime počinje baviti netko tko ga ranije nije radio.
'Na početku sam morao strašno puno tehnički napredovati, no imao sam dobre i kvalitetne ljude na koje sam se mogao osloniti, točnije Ivana Vorasa, moderatora najslušanijeg audio podcasta u regiji 'Surove strasti'. Nesebično mi je davao savjete, slušao snimke i pomogao upogoniti podcast s tehničke strane. Njemu sam prvom i prišao s idejom o 'Bliskim susretima' jer su oni pokretali platformu za podcastere. Kasnije sam gostovao u 'Strastima', a oni (Saša i Ivan) kod mene i to je bio jedan lijep krug suradnje. Zapravo je sve pokušaj i pogreška. Snimaš i slušaš i uspoređuješ pa se igraš opcijama. Puno je frustracija jer nemaš tehničkih znanja, ali na kraju, ako izdržiš, obogatio si se fantastičnom vještinom. Onda s vremenom savjetuješ i druge koji tek počinju tako da je lijep osjećaj. Ali i dalje muku mučim sa zvukom, čak i nakon što mi je tonac pomogao. Ma, učenje ne prestaje', priznaje Tomaš.
Kaže da vidi koliko je vrijedilo potruditi se oko svega, jer nisu izostale reakcije publike. Od poruka podrške pa do donacija putem portala buymeacoffee.com gdje ljudi podcast počaste kavicom za dva, pet ili deset eura.
'Najviše mi je ostala u pamćenju poruka mlade slušateljice iz Austrije, koja je rano emigrirala i još je samo s bakom, dok je bila živa, mogla razgovarati na hrvatskom jeziku. Roditelji joj ne govore hrvatski i to joj nedostaje. Iz nostalgičnih razloga počela je slušati podcast i tvrdi da smo joj najbolji izvor za hrvatski jezik. Voli kako pričamo, voli sadržaj i slušati nas kako bi ostala u tijeku s jezikom. Pomažemo joj i usavršiti jezik, bez da nužno takva epizoda postoji. Nešto što nismo nikad planirali nužno biti – izvor za hrvatski jezik. Planiraš nešto, al' nikad zapravo ne znaš gdje će te put stvaranja odvesti', podijelio je Gaj Tomaš samo jednu od priča zbog koje mu je još draže što je ustrajao na razvoju 'Bliskih susreta jezične vrste'.
No pitanje koje se nameće je – je li on sam nakon tolikih emisija došao do zaključka što je to jezik? Tomaš uz osmijeh kaže da su gosti na kraju svake emisije ostavili brojne odgovore na to pitanje. Tako je njima do sada jezik bio alat, umijeće, veza, kreacija, vibracija, život, oslonac, oživotvorenje, kruh, misao, smisao, varijacija, mijena, igra, bogatstvo, brz, autentičnost, identitet, zajedništvo, djelovanje, duga, šifra, čudo, sve, moć, mač, sloboda, nezamjenjiv, umjetnost, prijenos, kreacija, ljubav, čovjek, razumijevanje, kritika, prepoznavanje, društvenost, konstrukcija, bunilo, lega, univerzum, stil, čarolija, civilizacija, susret, samoostvarenje, različitost, kontakt, svijet, ključ, dar, prijateljstvo, glina, oružje.
On sam na kraju pak dodaje - jezik je sve!
