Uzmimo recimo vinariju Skærsøgaard Vin u južnoj Danskoj, koju vodi nekadašnji kemičar Sven Moesgaard (logično, reći će neki sarkastično). Skærsøgaardova pjenušava vina Dons dobila su prvu dansku PDO (Zaštićenu oznaku porijekla), što je ekvivalent francuskom AOC-u i talijanskom DOC-u. Vinska regija Dons sastoji se od 500 hektara ledenjačke doline u najdubljem dijelu Kolding fjorda, u blizini zaseoka Dons, dok je vinarija posjeda Skærsøgaard smještena u središtu vinske regije i proizvodi hvaljena pjenušava vina.

Dons se nalazi u nekadašnjem arktičkom području koje je odredilo ledeno doba. I tamo gdje se nekad u fjordovima topio led, sada se proizvodi pjenušac. No, nije to sve ni tako novo. Naime, Moesgaard je svoju prvu bocu vina proizveo još prije dva desetljeća. U početku nije imao pojma da je njegova proizvodnja ilegalna, zbog propisa Europske unije koji od zemalja zahtijevaju da budu certificirane kao nacije za proizvodnju vina. Moesgaard je na koncu Danskoj 2000. priskrbio dozvolu za proizvodnju vina, čime je Skærsøgaard postao prvi komercijalni vinograd u zemlji. Njegova vina otad su osvajala nagrade u cijelome svijetu.

Samo u posljednjih deset godina broj vinograda u Danskoj više se nego udvostručio i sada ih ima oko stotinu. I ne samo to; trend se pojačava diljem Skandinavije. Švedska već ima četrdeset vinograda, a u Norveškoj desetak. Blaže zime i ljeta koja se sada protežu do rujna, zajedno sa sortama grožđa otpornim na hladnoću, pomogli su vinogradima u regiji da se održe. Paradoksalno, u tome im najviše pomaže sve promjenjivija klima.

Stručnjaci za klimu predviđaju da će za pedeset godina skandinavski uvjeti uzgoja vina biti vrlo slični onima u sjevernoj Francuskoj. No, neki već postojeći vremenski obrasci sasvim uspješno oponašaju pokrajinu Champagne, s hladnom, umjerenom klimom, povremenim proljetnim mrazevima, značajnom kišom i toplijim ljetima. Istodobno, tradicionalna vinorodna područja poput Francuske i Španjolske pate od češćih i sve intenzivnijih valova topline, s preranim sazrijevanjem grožđa i stvaranjem nedosljednih okusa.

Međutim, postoje i drugi izazovi jedinstveni za regiju. Cijene nordijskih vina kreću se od oko lijepih 160 do 460 dolara po boci, prvenstveno zbog viših troškova rada i manje subvencija iz Europske unije u usporedbi s drugim vinskim područjima. Za razliku od Skærsøgaard Vina, mnoge vinarije još ne distribuiraju vina izvan svog lokalnog područja, kako zbog slabog imidža i nekonkurentnih cijena, tako i zbog male proizvodnje. Dakle, da biste kušali većinu ovih vina, morat ćete otići do njihova izvora.