Litva je objasnila da njezin izlazak ne znači prestanak bilateralne suradnje, no da je došao trenutak da EU razgovara s Kinom u formatu 27+1, jer je to najbolja pregovaračka pozicija Unije prema bilo kojem vanjskom partneru, pa tako i prema Kini.

Od Baltika do Balkana

Inicijativa 16+1 osnovana je 2012. godine kao projekt Kine za uspostavljanjem suradnje sa zemljama srednje, istočne i jugoistočne Europe, bivšim komunističkim državama, sadašnjim ili potencijalnim članicama EU-a. Od Baltika do Balkana, pridružilo joj se 16 država. Pozivnica iz Pekinga jedino nije bila upućena Kosovu jer ga Kina ne priznaje. Na sastanku Inicijative u Dubrovniku 2019. pridružila se i Grčka i time je ona postala 17+1, no ne zadugo.

Nit vodilja bila joj je uspostavljanje tješnje ekonomske suradnje, što je u njezinim europskim članicama dočekano s dobrodošlicom i očekivanjima investicija, a koje su, osobito nakon financijske krize 2008., bilo više nego poželjne.

Također je Inicijativa dio šire platforme ekonomske ekspanzije Kine kroz projekt Put i pojas, kojim ona projektira svoju suradnju sa zemljama Azije, preko Europe i Afrike, sve do Latinske Amerike.

'Hvala, brate Si'

Pandemija je otvorila prostor vidljivosti Kine kroz tzv. vakcina diplomaciju, odnosno donacije cjepiva protiv koronavirusa. U Srbiji, naprimjer, prošlog proljeća na glavnim prometnicama u Beogradu osvanuli su plakati velikog formata na kojima je pisalo: 'Hvala, brate Si' (zahvala kineskom predsjedniku Xi Jinpingu). Predsjednik Aleksandar Vučić, u nizu javnih obraćanja, isticao je čelično prijateljstvo između dvije zemlje te objašnjavao da je Kina jedina zemlja koja može pomoći Srbiji, otvoreno kritizirajući Europsku uniju i nazvavši je bajkom na papiru.

U nepunih deset godina postojanja Inicijative Kina je najavila niz investicijskih projekata. No kako je vrijeme protjecalo, slika se polako mijenjala. Na stranu to što je odgovornost i na europskim članicama jer su same doprinijele vlastitom razočaranju podgrijavajući nerealno visoka očekivanja, brojke su neumoljive: između 2000. i 2019. godine ukupna kineska ulaganja u Europu iznosila su 129 milijardi dolara, od čega je 10 milijardi bilo u zemlje Inicijative.

Samo Mađari još vjerni Kini

Prošle godine češki predsjednik zaprijetio je nesudjelovanjem na sastanku na vrhu zbog manjka ulaganja u Češku. Za razliku od Hrvatske, u kojoj nema aktivne političke rasprave o suradnji s Kinom, u Češkoj je situacija drukčija. Vrhunac unutrašnje političke polarizacije dogodio se krajem kolovoza 2020., kada je predsjednik češkog Senata posjetio Tajvan i obratio se njihovom parlamentu.

Kina je ljutito reagirala, najavljujući da će Češka platiti visoku cijenu zbog ovog posjeta, čime su zaoštrili raspravu o svrhovitosti češkog sudjelovanja u Inicijativi. Naprimjer, dok je ukupan izvoz Češke u Kinu 2013. iznosio 10,5 milijardi dolara, u 2017. godini povećan je na tek 11,7 milijardi dolara. Istovremeno, Kina je u Češku 2013. izvezla robu u vrijednosti 57,8 milijardi dolara dok je 2017. ukupna vrijednost izvoza kineske robe u Češku iznosila 73,2 milijarde dolara.

Poljska je također počela otvoreno propitivati svrhovitost sudjelovanja u Inicijativi. Nadalje, 2019., nakon hapšenja kineskog biznismena iz tvrtke Huawei pod sumnjom za špijunažu, Poljska je zatražila od EU-a i NATO-a raspravu o tome treba li Huawei isključiti s njihovih tržišta. Rumunjska je u tom smislu zauzela najstrožu poziciju usvojivši zakon kojim se praktički onemogućava sudjelovanje tvrtke Huawei u razvijanju 5G mreže u Rumunjskoj. Slovačka je također izrazila nezadovoljstvo dinamikom ekonomske suradnje u okviru Inicijative. Od zemalja Višegradske skupine jedino Mađarska još uvijek zagovara snažne odnose s Kinom, najavivši otvaranje Huaweijeva istraživačkog centra u Budimpešti.

A zapadni Balkan?

Zemlje zapadnog Balkana za sada ne pokazuju znakove promjene stava prema Inicijativi 16+1. No Crna Gora morala je refinancirati zajam dobiven od kineske Exim banke za izgradnju autoceste Bar-Boljare jer ga nije mogla otplaćivati. Za pomoć se obratila EU, ali je odbijena. Rješenje su ponudile dvije američke i francuska banka te su dale zajam po povoljnim uvjetima, čime je Crna Gora započela otplatu duga.

Uz manjak očekivanih investicija i rast kineskog izvoza, Kina je već kritizirana zbog toga što i unutar Inicijative bilateralno surađuje s članicama, što joj osigurava veću asimetričnu moć. Nadalje, povećanje javnog duga u zemljama koje plediraju na članstvo u EU zbog projekata koji su dogovoreni s Kinom također izaziva zabrinutost. Uz to, investicije u termoelektrane i projekte koji onečišćuju okoliš već su bili razlogom prosvjeda građana. I naposljetku, treba uzeti u obzir to da Kina ne daje bespovratna sredstva, što EU i dalje dijelom čini, nego daje zajmove. Dakle investicije iz Kine nikada nisu poklon, nego posudba koja se, čini se, skupo vraća.

Gdje je tu Hrvatska?

Nedavno objavljeni članak u dnevnim novinama iznosi informaciju da je kineska strana od Hrvatske zatražila isplatu dodatnih sredstava za trošak izgradnje Pelješkog mosta. Za sada nema službenih izjava Vlade, ali u svjetlu svega navedenog bit će zanimljivo čuti jesmo li i dalje jedna od entuzijastičnih članica ove inicijative ili će i kod nas doći do rasprave o suradnji s Kinom.

Ne radi se tu samo o Inicijativi 16+1 ili Pelješkom mostu. Radi se o tome da EU mijenja svoj stav prema Kini u posljednjih nekoliko godina, a može se pretpostaviti da će rasprava postati žustrija nakon odlaska Angele Merkel, kancelarke koja je održavala otvorenom suradnju s Kinom, te jasnih poruka iz Washingtona da američka administracija očekuje od Europe partnerstvo u zaustavljanju kineske ekspanzije.